Političke smutnje zvaničnika RS-a i spin o povezanosti kondominijuma Brčko Distrikta i državne imovine BiH
O ovom pitanju razgovarali smo sa ekspertom za državnu imovinu Muharemom Cerom koji smatra da se na taj način samo želi izvršiti manipulisanje javnosti s ciljem stvaranja percepcije da je državna imovina vlasništvo entiteta i kantona u FBiH.
"Nažalost, onda se otvaraju se i reakcije, prije svega članova SNSD-a iz Brčko Distrikta koji pokušavaju ojačati ovu netačnu tezu", naglasio je.
Cero zatim ističe presudu Ustavnog suda BiH u predmetu U1/11 koja se referira na prigovore ove vrste definicije kondominijuma i osporavanja poništavanja neustavnih zakona unilateralnom prisvajanju državne imovine u RS-u i svih zakona koji su doneseni.
"Sudija Zlatko Knežević je izuzimao svoje mišljenje i dominantno se i on referirao na rješenja za Brčko Distrikt BiH. Paragraf 81 presude Ustavnog suda se odredio prema tom prigovoru i barem za sada riješio dvojbu oko tih vrsta prigovora gdje se na indirektan način iz definicije Brčko Distrikta, a koji je naravno poslijedejtonsko rješenje, osporavajući takvo ustavnopravno stajalište rekao:
Iz svih ranije pobrojanih razloga pobijeni zakon je protustavan. Cjelokupan zakon ne može, misleći na zakon o državnoj imovini, ostati na pravnoj snazi. Na ovaj zaključaj ne utječe ni činjenica da je Distrikt Brčko usvojio zakon o javnoj imovini Brčko Distrikta sa svojim specifičnim rješenjima. Ovaj zakon nije osporen pred Ustavnim sudom niti je predmet za ocjenu ustavnosti zbog toga Ustavni sud ne može ulaziti u ispitivanje nadležnosti za donošenje ovog zakona. Svaki suprotan pristup bi mogao voditi ka prejudiciranju tog pitanja što nije u skladu s načinom rada Ustavnog suda koji se temelji 'na principu zahtjeva'", navedeno je.
Cero dalje kaže da se iz citiranog obrazloženja presude U1/11 jasno vidi da specifičnost rješenja nastanka i rješenja samog ustavnopravnog karaktera Brčko Distrikta nisu dovoljna ustavnopravni razlozi da bi se pitanje definicije kondominijuma uzela kao polazična tačka i prejudiciranje rješavanja državne imovine suprotno sadržaju presude U1/11 kao i kasnijih presuda uključujući i javna dobra.
"Poslije ovakvog obrazloženja odgovorna lica koja imaju aktivnu legitimaciju za pokretanje ocjene ustavnosti, prije svega ona iz RS-a, bilo da se nalaze na pozicijama u RS ili u institucijama BiH nisu iskoristili ili nisu aktivirali mogućnost da propituju podnošenje apelacije za ustavnopravni osnov rješenja u Brčko Distriktu, a na koje se pozivaju. Ni sada nije kasno da iskoriste ovu mogućnost, ulože zahtjev za ocjenu ustavnosti i da pitanje državne imovine konačno bude oslobođeno balasta politikantskog i neustavnog tumačenja za Brčko Distrikt kao pretpostavke za neustavno osporavanje postojanje državne imovine i obaveza institucija BiH da donesu zakon o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom", dodao je Cero.
Smatra da ova mogućnost nije iskorištena namjerno.
"Oni koji su ovaj prigovor isticali i koji ga manipulativno koriste u aktuelnom političkom ambijentu, jer su svjesni da gubitak ovog argumenta konačno i nepovratno potvrđuje osnovanost ustavnih rješenja kojima se u Parlamentu BiH jedino može donijeti zakon kojim će se riješiti status BiH u skladu s presudom U1/11 i svim potonjim, od one o šumama do one koju očekuje na narednoj plenarnoj sjednici (ako se dogodi) gdje će propitivanjem ustavnosti o svojatanju državne imovine u RS-u konačno biti riješeno ovo pitanje bez mogućnosti isticanja modela Brčko Distrikta kao polazne tačke za neustavne spinove koji dolaze iz entiteta RS", izjavio je Cero.
Ono što je pitanje jeste da li će se julska plenarna sjednica Ustavnog suda BiH biti održana i šta će se na njoj dogoditi, a izvjesno je da će i ovaj put biti potvrđeno stanovište da su rješenja iz donesenih zakona jednostrana, a u krajnjem neustavna i pravno neodrživa.
Na kraju, treba istaći, da državna imovina ne smije biti dio nikakvih kompromisnih rješenja političara u koaliciji na državnom nivou. Sa državnom imovinom se ne kalkuliše.
Pojam "kondominijum" obično označava zajedničko vlasništvo i kontrolu, kao što je kontrola dviju ili više država nad kolonijom, kao što je bio Anglo-egipatski Sudan u 19. stoljeću. Tada nije mogao funkcionirati, kao što ne može niti danas. U Konačnoj odluci nema ni traga od ideje da dva entiteta zajednički kontroliraju Brčko.
"Pojam "kondominijuma" iz Konačne odluke odnosi se na odluku da se ne naruši teritorijalni odnos između entiteta (51% : 49%) utvrđen Dejtonskim sporazumom. Prema Konačnoj odluci teritorija bivše općine Brčko pripada i jednom i drugom entitetu s tim da naredna rečenica ističe da “ipak, entiteti neće imati nikakvih ovlasti unutar granica Distrikta, kojim će upravljati unitarna vlada”. Oba entiteta su delegirala “… sve svoje ovlasti…” na novi Distrikt (Konačna odluka, stavci 9-11)", navodi se iz OHR-a.
