Politička priča za laku noć ili kako se relativizira Dodikov secesionizam
Dakle, u jednom dijelu države međunarodna zajednica moderira i apelira na dogovor o Izbornom zakonu države, a u drugom dijelu neki drugi političari aktivno rade na urušavanju te iste države. Plastično - na sceni imamo borbu za reforme, kako bi država bila funkcionalnija, te paralelne borbe koji će oslabiti ili potpuno ugušiti državu.
Bajka kao ogledalo
Nekada davno iza sedam gora i iza sedam mora živjelo je mnogo braće. Imali su dovoljno prostran stan koji su naslijedili od svojih predaka i koji nisu imali pravo prodavati niti trgovati njime, jer ga trebaju ostaviti svojoj djeci. Imali su više problema, ali su svi bili rješivi. Problemi su bili očekivani s obzirom na to da je svaki od braće imao svoje afinitete. Ipak, u jednom trenutku jedan brat je počeo praviti probleme zahtjevima da se stan proda i novac podijeli. U suprotnom je zaprijetio da će on prodavati dijelove namještaja.
Kada su se ostala braća usprotivila, kazavši mu da na to nema pravo, jer je stan zajednički, a i namještaj je zajednički, neposlušni brat nije se osvrtao. Ostala braća potom se obratiše sudu za medijatorstvo. I dok su čekali odgovor, očekujući da će sud postupiti po pravu većine, dobili su komentar da trebaju saslušati zahtjeve buntovnog brata, sjesti za sto i pokušati pronaći neko srednje rješenje kako bi i buntovni brat bio zadovoljan.
…
U ovom karikiranom primjeru može se sažeti suština bh. političkog problema koji generira Milorad Dodik, predvodeći udare na državu. U realnosti ulogu suda ima međunarodna zajednica.
Upravo su predstavnici međunarodne zajednice, čelnici vodećih stranih ambasada, nakon što je Narodna skupština RS-a izglasala zaključke kojim je zadužila Vladu da u roku od šest mjeseci napravi zakone za povlačenje entiteta iz Oružanih snaga, VSTV-a i Uprave za indirektno oporezivanje, poslali poruku u kojoj su na neki način relativizirali suštinu problema.
"Političari u RS-u i oni u FBiH imaju prilike da nastave dijalog i da hitno pronađu rješenje. Ohrabrujemo sve lidere da izgrade uzajamno povjerenje tako što će odmah prekinuti zapaljivu retoriku i onu koja dovodi do podjela te da se vrate u državne institucije u punom kapacitetu, gdje se također može razgovarati o pitanjima po kojima ne postoji dogovor. Fokus sada treba biti na postizanju napretka u reformama koje su važne građanima i za put pristupanja EU", zaključuje se u zajedničkom saopćenju ambasada zapadnih zemalja.
Problema je mnogo, ali je suština mnogo jednostavnija nego se čini. Da bi se pravile reforme, država prvo mora biti sigurna. I ukoliko neko nedvosmisleno udara na temelje države, zašto bi se takva politika legitimizirala pozivima na kompromis. I tek kada se destruktivne politike povuku i sankcionišu, u takvim okolnostima je moguće insistirati na neophodnom dogovoru.
Bivši ukrajinski diplomata: Zašto Dodik nije zadovoljan deklaracijom "svesrpskog sabora"?
