Policija i civilne vlasti Prijedora zagovarale prikrivanje masakra
"Na sastanku u Centru službe bezbjednosti (CSB) Banja Luka razgovaralo se o tome šta se desilo na Korićanima i tada smo mi iz Skender-Vakufa bili ogorčeni što se zločin desio, dok su se oni iz Prijedora ponašali kao: ‘Pa šta? Dogodilo se, to je normalno’, i govorili su da je najbolje da se o tome ne priča, te da to treba prikriti" - rekao je Kreić.
Tom sastanku prisustvovali su, kako je kazao Kreić, predsjednici skupštine opštine i izvršnog odbora Skender-Vakufa i Prijedora te Simo Drljača, načelnik SJB-a Prijedor, i Stojan Župljanin, tadašnji načelnik CSB-a Banja Luka, kojem se trenutno sudi pred Tribunalom u Haagu.
Saša Zečević, Radoslav Knežević, Petar Čivčić, Marinko Ljepoja i Branko Topola se terete da su 21. augusta 1992. sudjelovali u ubistvima oko 200 muškaraca na Korićanskim stijenama.
U optužnici stoji da su Zečević, Knežević i Ljepoja tada bili pripadnici interventnog voda SJB-a Prijedor, Čivčić komandir Prvog interventnog voda, a Topola stražar u logoru Trnopolje.
Svjedok je kazao da je na prvom sastanku u Banjoj Luci razgovarano o vađenju i ukopu tijela ubijenih te da je tada zaključeno da bi te aktivnosti trebale preuzeti policija i civilne vlasti Prijedora, ali da do toga, koliko je njemu poznato, nikada nije došlo.
Zoran Babić, drugi svjedok Tužilaštva BiH, rekao je da je tokom 1992. radio pri CSB-u Banja Luka te da je bio angažovan na identifikaciji ubijenih na Korićanskim stijenama, ali da taj zadatak nikada nije izvršio.
"Kad smo prilazili toj lokaciji, osjetio se užasan smrad. Vidio sam razbacane odjevne predmete kraj puta, a kasnije i lične dokumente. Uviđaj nismo izvršili jer nam je bilo naređeno da se vratimo u Banju Luku", istakao je Babić.
Svjedok je dodao da je, pred dolazak na Korićane, u CSB-u Banja Luka saznao da se radi o "oko 200" ubijenih muškaraca, ali da on sa sigurnošću ne može reći da li je riječ o tom broju.
Nastavak suđenja zakazan je za 10. juni, javio je BIRN.
