Pokrivene advokatice nakon odluke VSTV-a: Ozvaničena diskriminacija koja postoji već godinama

Međutim, Hanadi upozorava da prešutna saglasnost da pokrivene žene ne mogu biti sutkinje postoji i u praksi se primjenjuje već godinama.

"Nakon položenog pravosudnog ispita pokušala sam se prijaviti za mjesto sutkinje. Na tom razgovoru jednostavno vam nađu bilo šta kako bi vas odbili. Ja sam se tada prijavila za mjesta sutkinje u Kaknju, Visokom, Travniku, dakle u gradovima koji su mi blizu i gdje bih mogla putovati. Na tom razgovoru oni su me pitali da li bih bila spremna ići u Trebinje, što je meni bilo neprihvatljivo jer je previše udaljeno od Zenice", kaže Hanadi.

Svoje tvrdnje o prešutnom dogovoru koji se primjenjuje već godinama Hanadi potvrđuje činjenicom da danas nemamo nijednu pokrivenu ženu koja je sutkinja ili tužiteljica.

Hanadi se već godinama bavi advokaturom, a odluku VSTV-a smatra spornom najmanje na tri nivoa.

"Ugrožava mi se pravo na slobodu odijevanja, slobodu vjere i slobodu rada, jer zabrana marame znači da ću ja morati birati između marame i advokature", kaže Hanadi.

Ona naglašava da, ako se već želi napraviti jednakost svih u sudskom postupku, treba propisati jednolične uniforme, pri čemu bi trebalo voditi računa da one budu prihvatljive svima.

Sloboda odijevanja

"To je jednostavno sloboda oblačenja. Ako neko dolazi u sud u kratkoj suknji ili u bilo čemu, to je njegov izbor i ja ću to poštovati. Daj Bože da je u pravosudnom sistemu sve uređeno pa da sad treba još urediti odijevanje", kaže Hanadi.

U cijelom slučaju sporna je odredba da rukovodioci pravosudnih institucija mogu zatražiti i od bilo koje stranke (svjedok, optuženi) da ukloni vjerska obilježja, odnosno maramu.

"Sad doslovno neko može doći i zabraniti nekome ko ima maramu na glavi da uđe na ročište. To je jednostavno neprihvatljivo da institucija koja treba osigurati pravdu svima donosi takvu odluku", kaže Hanadi.

Ona dodaje da je reakcija političkih predstavnika preblaga i da nikoga od njih stvarno ne dotiče ovaj problem.

Aida Jugo Kišija: Na ovaj problem ukazuje godinama

O cijelom slučaju oglasila se i Aida Jugo Kišija, još jedna pokrivena advokatica.

"Na ove probleme u pravosudnom sistemu zajedno sa svojim kolegama ukazujem godinama. Ono što mi je drago jeste da se i javnost konačno alarmirala", kazala je ona.

"Da li moju stručnost, profesionalnost, savjesnost, želju da svojim ponašanjem i radom podignem ugled advokature, pa sutra i bilo koje pozicije koju bih obnašala u okviru pravosudnih institucija, moja marama stavlja u drugi plan? Da li neko ovdje želi da kaže da se ja sutra ne mogu prijaviti na poziciju sutkinje ili tužiteljice, samo zato što nosim maramu, neovisno o tome što ispunjavam sve druge uslove?", pita se Aida Jugo Kišija.

VSTV: Rukovodioci će odlučivati da li svjedokinja ili optužena mogu nositi maramu

Odluka o zabrani isticanja vjerskih obilježja odnosi se ne samo na zaposlene u pravosudnim institucijama, već i na advokate, kao i na stranke koje na bilo koji način učestvuju u sudskom procesu.

"Po pitanju nošenja vjerskih obilježja stranaka, Vijeće je na sjednici održanoj 21. septembra i 14. oktobra 2015. godine zaključilo da nosioci pravosudnih funkcija cijene i odlučuju o ovom pitanju u svakom konkretnom slučaju, pri čemu je potrebno svaku pojedinu situaciju pažljivo procijeniti u njenom cjelokupnom kontekstu, imajući u vidu sa jedne strane prava pojedinca na slobodu vjere i prava na jednak pristup pravdi za sve i sa druge strane zahtjev poštivanja i očuvanja ugleda pravosudnih institucija, te objektivne zahtjeve sudskih postupaka", kažu za Klix.ba iz VSTV-a.