Pojedina grobna mjesta u Sarajevu niko nije posjetio duže od 40 godina
Opcija prekopavanja je posljednja i prema riječima referentice za odnose s javnošću KJKP Pokop Najde Vranić-Beširević, to se vrlo rijetko radi.
"Tada je riječ o grobnom mjestu koje, uprkos našim naporima da dođemo do bilo kakvog podatka, i dalje nema nikakvu ni oznaku niti u evidenciji imamo ikoga od srodnika ili prijatelja umrle osobe ko bi nam pomogao evidentirati umrlu osobu. Takva prekopavanja grobnih mjesta nemaju nikakve veze s neplaćanjem godišnje takse", kazala je Vranić-Beširević.
Grobno mjesto se najprije proglašava napuštenim, a posmrtni ostaci se premještaju u limeni sanduk koji na sebi im trajno upisane sve podatke kojima raspolažu u KJKP Pokop, a koji se potom premješta u zajednički grobnicu.
"Ukoliko se nekada u budućnosti pojavi bilo ko zainteresovan za ponovno sahranjivanje posmrtnih ostataka umrlog, upravi preduzeća Pokop se podnosi pisani zahtjev, a mi smo tu da udovoljimo svim zahtjevima građana", kazala je.
Kada prođe više od 10 godina, a naknada ne bude uplaćena ili nema osobe koja vodi brigu o grobnom mjestu umrlog, uposlenici Pokopa šalju pismene obavijesti članovima porodica/srodnicima ili osobama koje imaju u kontaktima. Pozivaju ih i telefonom ili pokušavaju stupiti u kontakt s njima na druge načine.
"Imamo slučajeve gdje se niko od srodnika nije javio još od samog ukopa, po 30, 40 i više godina", istakla je Vranić-Beširević.
Najčešće vrše ekshumacije posmrtnih ostataka i to na zahtjev građana. Zahtjeve podnose jer žele premjestiti posmrtne ostatke na drugo grobno mjesto, groblje ili u drugi grad, a najviše se ekshumacija vrši zbog zahtjeva za produbljivanje grobnog mjesta kako bi se osiguralo još jedno ili dva mjesta za buduće sahranjivanje.
Kantonalni odbor SDA Sarajevo pokrenuo je i inicijativu da se zabrani prekopavanje i premještanje posmrtnih ostataka iz grobnica za koje naknada nije plaćena duže od 10 godina, istaknuvši kako bi održavanje groblja i grobnih mjesta trebalo biti finansirano iz budžeta.
