Podgorelec u razgovoru za Agenciju FENA za ovu godinu u oblasti kulture ističe uspjeh koji ostvarilo Dječjeg pozorišta RS-a, osvojivši prestižno međunarodno priznanje "Mali princ" festivala u Subotici.
Godinu koja je na izmaku, smatra Podgorelec, pamtit ćemo i po izložbama likovnih djela u Muzeju savremene umjetnosti i Banskom dvoru, kao onom posvećenoj Safvet-begu Bašagiću u Muzeju RS-a.
"Banja Luka, kao što uporno desetljećima ukazujem, je dio Evrope i naprosto, neima smisla da se ovaj grad bori za nekakav status, osobito kulturni, u Evropi, jer ovaj grad i prostor su to stekli prije nego su neki i znali gdje je Evropa. Dakako, Banja Luka nije izuzetak: 22. decembra 2011. izvedena je premijera opere 'Safikada', dan kasnije repriza i tačka. Beogradsko Narodno pozorište pozvalo je ovu operu sa 80 izvođača, horom, orkestrom u januaru ove godine na gostovanje u Beograd. Sakupili smo 15 hiljada KM, Banjalučanin, biznismen Boro Vukobrat je dao 10 hiljada, ali nismo uspjeli dobiti još 10 hiljada i od toga ništa. Ipak, beogradsko Narodno nam stoji na raspolaganju kad god odlučimo, odnosno sakupimo pare. Posebna priča je 'Sarajevska zima': dobismo poziv da operu izvedemo na sceni Opere, gdje smo, 2009. otvorili 25. jubilarni istoimeni Festival uvertirom 'Safikade'. Na našu i žalost sarajevske publike do toga nije došlo jer smo 'preskupi'. Ima još ’kulturnih’ događaja: fenomenalna predstava na gradskom stadionu gdje je autor došao na vrlo specifičan način, neki kažu – helikopterom, bilo je i nekakvih pevaljki... Dakako, moram pomenuti i 'Hasanaginicu' izvedenu u Narodnom pozorištu RS: Gledao, čitao, znam za Ogrizovića i Isakovića, znam za Getea koji je bio oduševljen ovom baladom – ali nemam ’filing’ za najnovija ’iščitavanja’ Hasanaginice (koja se izvodi na ekavskom, uz prepoznatljiva obilježja uniformi i – ne samo to...", navodi ovaj novinar, publicista i autor nekoliko knjiga i libreta za drugu banjalučku i četvrtu bh. operu "Safikada" i dobitnik priznanja "Zlatni grb Banje Luke" sa Poveljom za 2012. godinu.
Neskromno je, kaže, ali pomenuo je i svoju pokojnu majku Katarinu-Nenu Bussinger Ivanović, koja je iz Zagreba u Banju Luku došla 1948. godine i koja je kao prva profesionalna glumica potpisala ugovor u banjalučkom Dječjem pozorištu. Umrla je 4. decembra ove 2012. godine.
Podgorelec, koji je od nedavno i član Umjetničkog savjeta Narodnog pozorišta RS-a, mišljenja je da se Banja Luka ni po čemu ne razlikuje od sličnih kulturnih centara u regiji (bivšoj Jugoslaviji).
"Ritam udaraju dnevno-politička zbivanja, podilaženje malograđanskom ukusu, populističke zabave, riječju – povremeno, naglašavam povremeno dominira kič. Ivo Andrić je zapisao: Dugotrajno robovanje i rđava uprava mogu toliko zbuniti i unakaziti shvatanje jednog naroda da zdrav razum i prav sud njemu otančaju i oslabe, da se potpuno izvitopere. Takav poremećen narod ne može više da razlikuje ne samo dobro od zla, nego i svoju sopstvenu korist od očigledne štete", kaže Podgorelec.
Ipak, vjeruje da Banjoj Luci ima "kulturnjaka", koji imaju snage da unesu nepohodne novine.
"Dakako, ali i opet sve je uvezano u dnevno-politički ritam. Banja Luka ima darovitih mladih (potencijalnih) inventora, možda i više nego Zagreb, Beograd, Sarajevo... Kultura je (u širem smislu) neosporno ukalupljena u onu našu, narodnu ’kol’ko para – tol’ko i muzike’, što će reći - ako privreda stagnira, šta očekivati od kulture kao nadgradnje?!", ističe Podgorelec.
Ipak, ne propušta da napomene, da je optimist, uz opasku: "Sretan je onaj koji (sa)zna dokle može dobaciti i – treba znati kad treba stati..."
Slavko Podgorelec je i urednik u Radakciji specijalnih programa Radija RTRS. Autor i voditelj dokumentarnog serijala "Medaljoni u vremenu" u kojem je do sada emitovano 430 epizoda, u kojima slušaocima kazuje o prošlosti ovih prostora (BiH i Banje Luke).
Priče su utemeljene na izvještajima-zapisima svećenika-sveštenika, putopisaca, publicista, diplomata, putnika-namjernika koji su pohodili ovaj prostor od dolaska Turaka (1463.) do Austrougarske okupacije (1878.).
"Projekt" je utemeljen prije više od 35 godina, a u formi serijala Radija RS (2004. godine) promovisan je (osim u Banjoj Luci) u Sarajevu, Zagrebu, švedskim gradovima Malme, Motala, Orebro i Jonkeping, u glavnom gradu Norveške Oslu. Izdao sam dvije knjige – "Istinite bajke" i "Izlet u Banjaluku" (potonja je, uz recenzije Enesa Kiševića i Miljenka Jergovića) doživjela i drugo izdanje.
