FOTO / Počelo otkrivanje anonimnih komentatora koji šire mržnju na portalima
Povod za žalbu najčešće su bili vrijeđanje na nacionalnoj osnovi, vrijeđanje ličnosti, pripadnika romske populacije, LGBT populacije, a posebno velika prašina digla se u slučaju dokumentarnog filma "Neđo od Ljubuškog", u režiji Svetlane Broz, koji opisuje postupke preminulog Neđe Galića u toku proteklog rata, gdje je zabilježeno drastično kršenje kodeksa.
I Klix.ba u toku protekle godine Vijeću je podnio žalbu na reagovanje Harisa Pašovića objavljeno na jednom portalu o članku vezanom uz projekt Sarajevska crvena linija, u kojem je iznesen niz uvreda, kleveta i huškačkih navoda upućenih prema novinarki Klix.ba, te koje je napisano jezikom neprimjerenim za javni diskurs. U ovom slučaju Žalbena komisija je utvrdila kršenje Kodeksa za štampu i online medije BiH i to Člana 2 koji se odnosi na uredničku odgovornost, člana 3 - huškanje i stava 6/7 Člana 5 - tačnost i fer izvještavanje.
Kako je kazala izvršna direktorica Vijeća za štampu Ljiljana Zurovac, ova institucija je zajedno sa pravosuđem i policijom krenula u otkrivanje IP adresa i identifikaciju osoba koje šire govor mržnje putem anonimnih komentara na portalima.
"Oni štete i samom portalu i građanima", poručila je Zurovac.
Dvogodišnji program "Borba protiv govora mržnje, tolerancija i profesionalizacija medija u BiH" zajednički je projekt Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini, Regulatorne agencije za komunikacije, Vijeća za štampu i Udruženja BH novinari.
Predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević tvrdi kako činjenica da u domaćim medijima govor mržnje nije prisutan u prevelikoj mjeri ne znači da on nije opasan te ističe da je mnogo manje slučajeva govora mržnje i nedopustivih sadržaja prisutno u tradicionalnim medijima u odnosu na nove.
Govoreći o monitoringu predizborne kampanje uoči posljednjih lokalnih izbora u BiH, Milojević je izjavila: "Nisu se birala sredstva, neprimjereno se govorilo čak i o genocidu, vrijeđani su drugi i drugačiji, a posebno su se na udaru našli novinari. Političari su se napadali između sebe, a također su napadali i novinare".
Kao osobu koja je najčešće vrijeđala i onemogućavala novinarima da rade svoj posao navela je aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
"Najefikasniji vid borbe protiv govora mržnje je javno odbacivanje i reagovanje na te slučajeve", poručila je Mary Ann Hennessy, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, institucije koja je uputila niz preporuka u cilju osiguravanja što profesionalnijeg rada medija u našoj zemlji.
"Postoji atmosfera za dosljednu toleranciju razlika, poštivanje različitosti i osude govora mržnje ili prijetnje drugima ili drugačijima", mišljenja je Hennessy.
U toku 2012. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije nije prijavljen nijedan slučaj govora mržnje.