Borba protiv govora mržnje u BiH
11

FOTO / Počelo otkrivanje anonimnih komentatora koji šire mržnju na portalima

Piše: Adisa Pobrić
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba (Foto: F. K./Klix.ba)
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba (Foto: F. K./Klix.ba)
Govor mržnje nije sloboda govora, to je zloupotreba slobode govora i nije joj mjesto u medijima, zaključak je projekta "Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH".
Ljiljana Zurovac, Mary Ann Hennessey i Stefan Pejović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Ljiljana Zurovac, Mary Ann Hennessey i Stefan Pejović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
U toku 2012. godine Vijeće za štampu u BiH primilo je 200 žalbi, od kojih su se 64 odnosile na mogući govor mržnje. Većina se ticala anonimnih komentara na internet portalima. Zanimljivo je da su veliki broj žalbi uputili građani. Žalbe su se najčešće odnosile na autorske sadržaje, zatim stavove gostiju u emisijama te komentare gledatelja ili voditelja. Jedna žalba odnosila se na fotografiju.

Povod za žalbu najčešće su bili vrijeđanje na nacionalnoj osnovi, vrijeđanje ličnosti, pripadnika romske populacije, LGBT populacije, a posebno velika prašina digla se u slučaju dokumentarnog filma "Neđo od Ljubuškog", u režiji Svetlane Broz, koji opisuje postupke preminulog Neđe Galića u toku proteklog rata, gdje je zabilježeno drastično kršenje kodeksa.

I Klix.ba u toku protekle godine Vijeću je podnio žalbu na reagovanje Harisa Pašovića objavljeno na jednom portalu o članku vezanom uz projekt Sarajevska crvena linija, u kojem je iznesen niz uvreda, kleveta i huškačkih navoda upućenih prema novinarki Klix.ba, te koje je napisano jezikom neprimjerenim za javni diskurs. U ovom slučaju Žalbena komisija je utvrdila kršenje Kodeksa za štampu i online medije BiH i to Člana 2 koji se odnosi na uredničku odgovornost, člana 3 - huškanje i stava 6/7 Člana 5 - tačnost i fer izvještavanje.

Kako je kazala izvršna direktorica Vijeća za štampu Ljiljana Zurovac, ova institucija je zajedno sa pravosuđem i policijom krenula u otkrivanje IP adresa i identifikaciju osoba koje šire govor mržnje putem anonimnih komentara na portalima.

"Oni štete i samom portalu i građanima", poručila je Zurovac.

Predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Dvogodišnji program "Borba protiv govora mržnje, tolerancija i profesionalizacija medija u BiH" zajednički je projekt Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini, Regulatorne agencije za komunikacije, Vijeća za štampu i Udruženja BH novinari.

Predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević tvrdi kako činjenica da u domaćim medijima govor mržnje nije prisutan u prevelikoj mjeri ne znači da on nije opasan te ističe da je mnogo manje slučajeva govora mržnje i nedopustivih sadržaja prisutno u tradicionalnim medijima u odnosu na nove.

Govoreći o monitoringu predizborne kampanje uoči posljednjih lokalnih izbora u BiH, Milojević je izjavila: "Nisu se birala sredstva, neprimjereno se govorilo čak i o genocidu, vrijeđani su drugi i drugačiji, a posebno su se na udaru našli novinari. Političari su se napadali između sebe, a također su napadali i novinare".

Kao osobu koja je najčešće vrijeđala i onemogućavala novinarima da rade svoj posao navela je aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Zaključeno je da su krivične prijave jedini način sankcionisanja prijestupnika, ali da u našoj zemlji, za razliku od susjednih zemalja, dosad nema nijedne pravosnažne presude u ovim slučajevima, iako Bosna i Hercegovina ima vrlo dobre zakone i kodekse.

"Najefikasniji vid borbe protiv govora mržnje je javno odbacivanje i reagovanje na te slučajeve", poručila je Mary Ann Hennessy, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, institucije koja je uputila niz preporuka u cilju osiguravanja što profesionalnijeg rada medija u našoj zemlji.

"Postoji atmosfera za dosljednu toleranciju razlika, poštivanje različitosti i osude govora mržnje ili prijetnje drugima ili drugačijima", mišljenja je Hennessy.

U toku 2012. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije nije prijavljen nijedan slučaj govora mržnje.