Sarajevska katedrala je posvećena 14. septembra 1889. godine. Kamen temeljac je za nju postavljen 20. novembra 1884. godine, a arhitekt je bio Josip pl. Vancaš iz Beča. Graditelj katedrale bio je prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler.
Katedrala je prvi put temeljito obnovljena u povodu proslave 50. godišnjice obnove redovne crkvene uprave u BiH 1932. godine. Tada su u unutrašnjosti katedrale ponovo obojeni zidovi i djelomične oštećene freske uz druge zahvate izvana i unutra. Obnovitelj katedrale 1932. bio je dr. Ivan Šarić, nadbiskup.
Sljedeće obnova katedrale bila je za stotu obljetnicu njene gradnje od 1985 do 1989. godine, za vrijeme nadbiskupa dr. Marka Jozinovića. Tada su izvedeni obimni radovi izvana i unutra, a dosta je toga i dograđeno, pa je tako katedrala postala funkcionalnija i modernizirana.
Za sadašnju obnovu katedrale najzaslužniji je počasni kanonik Vrhbosanskog stolnog kaptola mons. August Heribert iz Aachena, dugogodišnji prijatelj pokojnog kanonika mons. dr. Marka Josipovića, koji je svojevremeno bio rektor katedrale.
Dolazeći u Sarajevo mons. August odlučio je, u dogovoru s upravom katedrale i Nadbiskupije, u materijalnom pogledu potpuno finansirati unutrašnju obnovu katedrale.
Radove će stručno voditi i nadgledati dr. Philipp Dieter iz Aachena, pod čijim je vodstvom obnovljeno i restaurirano preko 100 crkava u Njemačkoj.
Želja je obnoviti unutrašnjost katedrale kakva je bila 1889. godine i kako ju je zamislio njen graditelj sluga Božji dr. Josip Stadler. Predstavnik Kaptola i Ordinarijata u obnovi katedrale sadašnji je rektor preč. Ante Meštrović.
Za vrijeme obnove katedrale nedjeljne sv. mise, kao i svetkovinama, slavit će se u katedrali u 8, 9, 10.30 i 18 sati, a radnim danom u bogoslovnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u 8, i 18 sati.
