Građani, od kojih je većini to jedini novac za sanaciju kuća i stanova ili nabavku uništenog namještaja, u Prijedoru, Doboju, Šamcu, Banjoj Luci i Bijeljini posljednih dana uzalud obilaze trgovinska preduzeća koja su s Vladom RS sklopila ugovor o plaćanju robe platnim karticama.
Softverski sistem za ovu vrstu novčane transakcije u Doboju još nije ni instaliran, dok su u Banjoj Luci aparati van funkcije.
Nebojša Ratković, šef trgovine Centrum koja se bavi prodajom elektroinstalacija i građevinskog materijala u Banjoj Luci kazao je da su oni svoj dio posla obavili, ali da nemaju informacije zašto sistem ne funkcioniše.
Svakodnevno nam, dodaje Ratković, dolaze desetine građana, koje moramo odbiti , jer im ne možemo naplatiti robu.
Ističe da su ljudi nezadovoljni, a njegove riječi potvrđuje i Miladin Mijatović koji je kaže obišao sve trgovine u Banjoj Luci koje su potpisale ugovor oko prodaje robe putem platnih kartica.
"Uzalud hodam i samo mogu gledati. Niko nam ne kaže šta je razlog i kada će kartica biti u funkciji. A svima nama se žuri da počnemo s radovima i konačno se vratimo u svoje kuće", istakao je Mijatović.
Ovakva situacija, za koju ekonomski analitičari tvrde da je prouzrokovana nedostatkom novca na računu Fonda solidarnosti za obnovu RS, predstavnike vlasti RS očito previše ne zabrinjava, pa stoga ministri svakodnevno obilaze poplavljena područja i lično platne kartice uručuju građanima.
Potpredsjednica Vlade RS Nada Tešanović sinoć je izjavila "da ne zna razloge zašto kartice ne funkcionišu, te da ne mogu predstavnici Vlade obilaziti trgovine i to provjeravati".
"Najvažnije je da je Vlada ispunila svoje obećanje i počela s podjelom platnih kartica građanima", poručila je Tešanović.
Iako nije objasnio zašto platne kartice još nisu u funkciji ministar finansija RS Zorana Tegeltija jučer je najavio da bi ih građani mogli početi koristiti od vikenda.
Podsjećamo, na osnovu spiskova koje su sačinile komisije za procjenu štete na područjima pogođenim poplavama 30 hiljada porodica trebalo bi dobiti kao pomoć za sanaciju stambenih objekta i nabavku namještaja i bijele tehnike platne kartice koje glase na iznos od po pet hiljada konvertibilnih maraka, za što je putem Fonda solidarnosti neophodno izdvojiti 150 miliona maraka.
Iz budžeta RS za te namjene planirano je da se izdvoji 20 miliona KM, dok će ostatak novca biti osiguran putem takozvanog solidarnog poreza koji ide na teret poreza poslodavaca, te primanja i penzionera, kao i kroz povećanja taksi i naknada za registraciju motornih vozila, držanje ličnog i lovačkog naoružanja.
Kako će se sredstva u Fond solidarnosti slijevati sukcesivno, firme koje su s Vladom sklopile ugovor o prodaji robe putem platnih kartica za naplatu svojih potraživanja umjesto ranije najavljenih tri, čekat će 8 mjeseci.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
