Ocjena je to profesora ustavnog prava Kasima Trnke, koji podsjeća da je spomenuto pitanje dosad bilo predmetom različitih političkih razmatranja i konfrontacija, budući da vodeće političke snage imaju divergentne stavove u vezi sa svim ključnim pitanjima koja se tiču države Bosne i Hercegovine.
"Sada je prilika da Ustavni sud BiH kao njviša sudska institucija, s pravnog stanovišta kaže ko je u pravu i šta treba učiniti u tom pogledu", kazao je prof. Trnka u izjavi za Fenu.
Komentirajući upit u vezi s OHR-ovim aktom, Trnka je kazao kako je visoki predstavnik ovim činom spriječio nastupanje štetnih posljedica od eventualne primjene spomenutog entitetskog zakona, prije meritorne odluke Ustavnog suda BiH.
Bez pretenzija da prejudicira odluku Suda, Trnka je pojasnio da je Ustavni sud BiH sada u poziciji da štiteći Ustav BiH i primjenjujući međunarodne standarde u tom pogledu da konačan odgovor na postavljeno ustavnopravno pitanje.
Precizirao je da će Sud najprije (kao prethodna pitanja) razmotriti pitanje vlastite nadležnosti, te ovlaštenje NSRS-a za donošenje spomenutog akta, odnosno pitanje legitimacije ovlaštenog predlagača za pokretanje ustavno-sudskog spora.
"Ustavni sud će odlučiti o privremenoj mjeri, mada je to već učinio visoki predstavnik, a onda će ulazeći u meritum (suštinu) rasprave odgovoriti na pitanje da li spomenuti entitetski zakon vrijeđa Ustav BiH", napominje Trnka.
Po njegovim riječima, Ustav BiH sadrži više odredaba koje nesumnjivo govore o karakteru pitanja državne imovine, uključujući i odrednicu - pojam država, koji se isključivo koristi kao atribut Bosne i Hercegovine.
Budući da se radi o državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu koje pripada državi, Trnka navodi da je to vlasništvo (imovina) zaštićeno Ustavom i međunarodnim konvencijama, uključujući i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom se vlasnicima (titularu imovine) jamči pravo neometanog uživanja imovine.
Nadalje, Trnka navodi da je Bosna i Hercegovina suverena država i pravna nasljednica ondašnje SFRJ, te da je po bečkom Sporazumu o sukcesiji naslijedila imovinu bivše države (SFRJ), uključujući i dugove, a iz čega proizilazi da entiteti nisu subjekti tog sporazuma, te potvrđuje subjektivitet Bosne i Hercegovine u pogledu državne imovine.
Trnka vjeruje da se prelaskom s političkog na pravni teren otvaraju zanačajnije mogućnosti da Bosna i Hercegovina vlastitim zakonom uredi pitanje prava korištenja i raspolaganja državnom imovinom.
