|

Pelješki most ili kako bi BiH mogla izgubiti bitku za izlaz na otvoreno more

Pelješki most ili kako bi BiH mogla izgubiti bitku za izlaz na otvoreno more
321
Piše: Irvin Pekmez
5.8.2017. u 15:59
286
komentara
321

dijeljenja
Pelješki most ili kako bi BiH mogla izgubiti bitku za izlaz na otvoreno more
Godina 2017. trebala bi biti ključna za (ne)gradnju Pelješkog mosta. Za Hrvatsku to je apsolutno nesporan projekt jedne države na njenom nespornom teritoriju koji bi trebao biti plaćen nesporno njenim i evropskim novcem. Za Bosnu i Hercegovinu to je sporan objekat koji bi od jedinog bh. izlaza na more napravio poluzatvorenu baru, a od Neuma izolovani grad bez potencijala pomorskog razvoja.
I zbog toga je Pelješki most jedna od rijetkih tema koja građane BiH podsjeća da još uvijek imaju more, ali kojem se izgradnjom 375 miliona vrijednog objekta prepisuje svojevrsna smrtna kazna.

Ruku na srce, hrvatske vlasti su tokom godina poslušale neke primjedbe iz Sarajeva pa su dimenzije mosta, razmak stubova i sama visina, promijenjene kako bi se u Neumski zaljev omogućio ulazak velikih brodova. Ipak, ono što je najvažnije, a što Zagreb ignoriše, jeste pravo BiH kao kakve-takve pomorske zemlje na nesmetan prolaz do otvorenog mora putem koridora koji nikada nije dogovoren. K tome se dodaje i još uvijek nejasna granica na moru, a koja varira u zavisnosti koga pitate –Sarajevo ili Zagreb.

Gradnja Pelješkog mosta bi, dakle, cementirala hrvatsku verziju pomorskih odnosa s BiH zbog činjenice da bi objekt proširio hrvatski suverenitet i time otežao kreiranje koridora.

Da je međunarodno pravo na bh. strani, pokazuje i nedavni slučaj arbitraže sa Slovenijom kojom je najzapadnijoj bivšoj jugoslavenskoj republici dozvoljen nesmetan prolaz do međunarodnih voda.

Pelješki most, potencijalno najimpresivniji most u ovom dijelu Evrope protezao bi se na 2.400 metara dužine, na svom centralnom dijelu bio bi visok 55 metara, i imao bi po jednu traku za jedan smjer. Kao što smo rekli, cijena je 375 miliona eura, a najveći dio novca, oko 350 miliona eura, osiguran je iz fondova EU. Ukoliko gradnja počne do kraja 2017. godine, otvorenje mosta bi se moglo očekivati 2022. godine.

Ono što je manje poznato jeste da Pelješki most zahtijeva gradnju nove ceste sa dubrovačke strane, pa se cijena time penje na enormnih 420 miliona eura bez PDV-a.


Ali, kako se tema ponovo aktualizirala nakon odobrenih sredstava iz Brisela u junu, tako su se i bh. vlasti sjetile da nisu baš načisto sa ovim projektom iz susjedstva.

Početkom jula poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su zaključili da se Hrvatskoj pošalje nota o obustavi svih radova na izgradnji Pelješkog mosta dok se ne postigne saglasnost dvije države. U drugoj polovini jula Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o aktivnostima u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova da zatraži od Državne komisije za granicu potpuni izvještaj o njenom radu u vezi s razgraničenjem na moru između BiH i Republike Hrvatske.

O izvještaju se trebalo raspravljati 26. jula, ali je zbog kasne dostave dokumenata poslanicima Predstavničkog doma ta tačna dnevnog reda pomjerena za narednu sjednicu koja je zakazana za 6. septembar.

I dok se čeka da poslanici dođu s godišnjih odmora, ritam održavaju najave upućivanja protestnog pisma evropskim dužnosnicima. Pismeni izraz negodovanja navodno bi trebao doći na adresu Valentina Inzka i Federice Mogherini.

Također, predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac je danas kazao da Hrvatska permanentno obmanjuje javnost, institucije UN-a i Evropske unije navodeći netačne tvrdnje o saglasnosti bh. strane za izgradnju Pelješkog mosta.

"Zvanični stav Predsjedništva BiH usvojen 17. oktobra 2007. godine i glasi: BiH je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za određivanje morske granične crte između dvije države. Na istoj sjednici je zatraženo da Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta. Sa tim zvaničnim stavovima upoznati su predsjednik i premijer Hrvatske još 2009. godine", naglasio je Genjac.

Možda bi se moglo reći da se bh. političari ovim činovima zauzimaju za teritorijalni suverenitet zemlje kada ne bi postojala činjenica da projekt Pelješkog mosta leži na stolu već 10 godina. Da li je Marko kasno stigao na Kosovo ili u našem slučaju u Neum, saznat ćemo do kraja godine.
Prijavi grešku


Komentari (286)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...