Unutrašnja politika
42

Pećanin: Članovi Predsjedništva BiH moć crpe iz političkih stranaka

Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Foto: N. G./Klix.ba
Uprkos tome što pozicija člana Predsjedništva BiH nema nikakve veze s unutrašnjom politikom, aktivisti brojnih stranaka u našoj zemlji trude se stvoriti sliku kako je izbor baš njihovog kandidata za kolektivnog šefa države ključan u upravljanju administrativno-teritorijalnim jedinicama BiH. Politički analitičar Senad Pećanin upozorava kako članovi Predsjedništva BiH, kada je riječ o unutrašnjim pitanjima, moć crpe iz stranačkih pozicija.

"Kada su članovi Predsjedništva BiH bili lideri stranaka onda je Predsjedništvo BiH bilo centar političke moći u državi. U suprotnom, ovaj organ je često bio marginalizovan. Da je to tačno vidi se i iz činjenice da se malo ko sjeća da su članovi Predsjedništva BiH bili i pokojni Jozo Križanović i Beriz Belkić i Halid Genjac i Mirko Paravac i Ivo Miro Jović", rekao je Pećanin.

On ističe da je ipak, kada se radi o pitanjima vanjske politike i odbrane, pozicija člana Predsjedništva BiH veoma važna.

"Ona je bitna za očuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i međunarodno-pravnog subjektiviteta BiH, ali je još bitnija u pokušajima razbijanja države i njene etničke podjele kakvim sada svjedočimo u izvedbi Milorada Dodika i Dragana Čovića", kazao je Pećanin.

Kako kaže, potpuno je drugačija priča ukoliko državu BiH hipotetički razvaljuju Dragan Čović i Milorad Dodik od situacije u kojoj isto nastojanje pokušavaju realizovati Dodik i Čović kao lideri, ali ipak samo lideri svojih političkih stranaka koji ne zastupaju državu BiH.

"Isto važi i za situaciju u kojoj Bakir Izetbegović dopušta turskom predsjedniku da BiH koristi kao sredstvo. Zato je veoma bitno, kao možda nikada do sada, ko će biti članovi Predsjedništva BiH, s obzirom na to da su spomenuta dvojica eksponenti drskih rusko-srbijansko-hrvatskih aspiracija u BiH", rekao je Pećanin.

Zaključio je kako iz tog razloga ne treba sumnjati da će ovogodišnji izbori biti u znaku kampanje u kojoj se neće birati sredstva za ostvarivanje željenih rezultata izbornih rezultata.

Predsjedništvo BiH je prema Ustavu BiH isključivo nadležno za vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH (od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrane s teritorije FBiH), predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član, vođenje pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje takvih ugovora i izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH.

Kolektivni šef države nadležan je i za predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH uz preporuku Vijeća ministara BiH, podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva BiH Parlamentarnoj skupštini na njen zahtijev, ali najmanje jedanput godišnje, koordinaciju, prema potrebi, s međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH i u konačnici vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština BiH ili na koje pristanu entiteti.

To znači da članovi Predsjedništva BiH nemaju nikakve nadležnosti koje su u isključivoj nadležnosti administrativno-teritorijalnih jedinica u sastavu BiH, odnosno kantona, entiteta i distrikta.

Tako su naprimjer entitetske vlasti nadležne za pitanja poput utvrđivanja ekonomske politike i utvrđivanja energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona i osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture, dok su kantoni između ostalog nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja, provođenje socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite te uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama.