Parlamentarci o sastanku lidera: To je gubljenje vremena, neće postići dogovor o Izbornom zakonu
Centralna izborna komisija (CIK) BiH već je najavila da će najvjerovatnije 8. maja raspisati Opće izbore u našoj zemlji. Domaći političari odlučili su sastati se četiri dana prije raspisivanja izbora kako bi pokušali postići dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.
Zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović smatra kako još uvijek nije kasno da se usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ali da za takvo šta treba postojati snažna politička volja ključnih aktera, a prije svega predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
"Važna je medijacija međunarodne zajednice koja je prisutna. O važnosti izmjena Izbornog zakona BiH govori i to da se jučer obratila visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Federica Mogherini i evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn. Bilo bi od izuzetnog značaja da se dođe do rješenja", rekao je Prodanović.
On ističe da medijacija međunarodne zajednice nije dovoljna bez unutrašnjeg dijaloga, odnosno dogovora. Kako kaže, nije optimističan u vezi s današnjim sastankom lidera stranaka i to zbog unutrašnjih problema u SDA koji ne daju dovoljno prostora za kompromise s HDZ-om.
Sve je do Čovića i Izetbegovića
"Obje strane bi trebale doći do rješenja koje je u interesu svih. Dakle, da nijedna stranka ne dobije maksimum od svojih zahtjeva. Tako bi BiH imala mogućnost da implementira rezultate izbora i veoma brzo uspostavi vlast na svim nivoima. U tom smislu ukoliko bude nekih problema direktno odgovornost snose politički akteri iz FBiH jer mi smo spremni da glasamo za konstruktivna rješenja", kazao je Prodanović.
Dodao je da je SNSD-u važna popuna Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno Kluba Srba jer bi na taj način mogli utjecati na izbor potpredsjednika entiteta FBiH iz reda srpskog naroda.
"Mi smo svjesni da od 17 delegata koji se biraju u Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH da sve političke stranke iz RS-a ne bi mogle čak ni na povoljniji način ne bi mogli doći do četiri ili pet legitimnih delegata", rekao je Prodanović.
Zaključio je kako bi tehnički bilo moguće usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH samo ako bi se zakazale hitne sjednice Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
"Mislim da ne bi bilo kršenje Izbornog zakona BiH ako bi se u periodu otkad bi bili raspisani izbori do predavanja listi kandidata došlo do rješenja", smatra Prodanović.
Cilj je da se izmjene Izbornog zakona BiH ne usvoje
Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentrane skupštine BiH Saša Magazinović rekao nam je kako je redovna sjednica najvišeg državnog organa zakonodavne vlasti zakazana za 17. maj, odnosno nakon raspisivanja izbora, što dovoljno govori o vjeri u mogućnost postizanja kompromisa.
"Za razliku od ranijih dešavanja kada su ostavljali mogućnost da će biti sazvana sjednica, pa su nas obavještavali da budemo spremni, ovaj put niko nam ništa nije rekao. Krajnji cilj HDZ-a je da ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH, a da pri tome stvore utisak u javnosti kako je njima najviše stalo do toga", kazao je Magazinović.
Navodi da HDZ to radi jer jedino u atmosferi u kojoj vlada anarhija, bezakonje i u kojoj se podižu nacionalne tenzije oni mogu zadržati pozicije u vlasti. Ističe da će u svakoj drugoj situaciji oni biti kažnjeni te da je prema rezultatima anketa koje imao priliku vidjeti HDZ u strmoglavom padu.
"Grubo bi bilo reći da je današnji sastanak gubljenje vremena, ali smatram da on neće ništa za rezultat. Sve ovo što se dešavalo u posljednje vrijeme je Čovićeva kupovina vremena kako bi se došlo do dana raspisivanja izbora", smatra Magazinović.
Dodao je kako se u predizbornu kampanju ulazi u uslovima koje tumači svako za sebe te da se boji kako SDA, HDZ i SNSD igraju na kontrolu CIK-a te da smatraju kako će na taj način bez obzira na nepovjerenje građana kreirati izborne rezultate koji će makar neke od njih ostaviti u vlasti.
"S druge strane postoji 12 političkih stranaka koje su formirale neformalnu koaliciju za fer i poštene izbore. To su stranke iz oba entiteta i stranke koje su multietničke. Te stranke se u dnevnopolitičkoj priči možda i ne slažu, ali se generalno slažu kako moramo imati fer i poštene izbore", rekao je Magazinović.
Zastupnica Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica rekla nam je da će se na današnjem sastanku ponovno pokazati da kompromisa nema, jer s jedne strane pregovaračkog stola ne sjede oni kojima je stalo do Bosne i Hercegovine, već HDZ BiH kojem je stalo da konačno podijeli Bosnu i Hercegovinu i svoje ime ureže u historiju u dijelu u kojem bi se pisalo o tome kako se podjela BiH nije ostvarila ratom, jer se potpisao DPA koji je zaustavio daljnje krvoproliće, agresiju i genocid, ali se u miru ostvarilo ono što je bio cilj sve vrijeme, a to je da svaki etnonacionalni egocentrik ima svoj tor.
Delegacija EU u BiH svela se na "event" agenciju
"Žalosno je da se sve ovo dešava u srcu Europe, u zemlji koja ima najbrojniju Delegaciju EU komisije i OHR, a Delegacija EU je sebe svela na event agenciju, pa ove što se ne mogu dogovoriti voda od jedne do druge rezidencije, ne bi li se konačno postigao kompromis oko Izbornog zakona, jer valja opravdati svoje postojanje na tlu BiH, a osobito šta reći ako zaista dođe do krize nakon Općih izbora. Ovako će moći reći da su eto bili angažirani na način da okupljaju lidere i pokušavaju po receptu 'Akciza' izmamiti kompromis. Ne sjećam se da su na ovaj način bili angažovani kada je bila u pitanju presuda Sejdić-Finci, pa ni Pilav, a ni Zornić kojima bi se Bosna i Hercegovina konačno trebala učiniti državom u kojoj su svi njeni građani ravnopravni i jednaki, te imaju pravo birati i biti birani", kazala je Gasal-Vražalica.
Ona se pita zar to nisu temeljne evropske vrijednosti? Kako kaže, ovdje nije samo pitanje koliko su građani/ke Bosne i Hercegovine taoci trenutnih dugogogodišnjih etnonacionalista, već koliko je EU u svemu ovome podbacila i da li je konačno uvidjela da nije imala jasnu politiku prema Bosni i Hercegovini, te da su nakon odbacivanja prioriteta Sejdić-Finci, te stavljanjem prioriteta socioekonomskih reformi na mjesto Sejdić-Finci zapravo omogućili da etnonacionalisti, osobito samoprozvani nositelji temeljnih evropskih vrijednosti, koče sve i jednu socioekonomsku reformu, a sve pod plaštom neravnopravnosti, ugroženosti i majorizacije.
"Mišljenja sam da se EU konačno mora uozbiljiti u pogledu BiH, da je neophodna nova strategija koja će podrazumijevati paralelne procese reformi kako ustavnih tako i onih lijepo navedenih u reformskoj agendi, a za to sve naravno moraju imati partnere na domaćem terenu, a to ovi trenutni etnonacionalisti nisu, jer su upravo oni najveći kočničari svih reformi u Bosni i Hercegovini, a vjetar u leđa im daje Republika Hrvatska koja se kao članica EU svesrdno zalaže za konstitutivnost, a ne za građansku BiH, pa se postavlja pitanje kako jedna članica EU nije za jednakost i ravnopravnost svakog građanina jedne države, a ako Republika Hrvatska nije za takvu Bosnu i Hercegovinu, šta o tome misle ostale članice?! Dakle, pored toga što smo taoci domaćih egocentričnih etnonacionalista, taoci smo i nekih van granica Bosne i Hercegovine, a koji svoje interese, hipoteke i kredite prebijaju preko naših leđa. Delegacija EU u BiH je trebala sjediti samo sa Draganom Čovićem i održati mu lekciju o temeljnim EU vrijednostima i završiti ovaj cirkus oko Izbornog zakona", zaključila je Gasal-Vražalica.
Građani taoci kontrolisanog haosa
Optimističan nije ni zastupnik Nezavisnog bloka u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sadik Ahmetović koji nam je rekao da postoji rješenje, ali da nažalost mi nemamo državnika koji su sposobni da državu vode u miru i da joj osiguraju napredak u EU i NATO putu.
"Naši lideri ne žele da se izmjene Izbornog zakona BiH usvoje jer postojeće stanje njima lično odgovara. Na ovaj način oni građane naše zemlje drže kao taoce stanja svog kontrolisanog haosa. Ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH nakon oktobra naša država ulazi u vrlo teško stanje koje će u potpunosti zaustaviti njen napredak, još više će se intenzivirati odlazak mladih iz naše zemlje, a bojim se da će u potpunosti doći do paralize sistema", smatra Ahmetović.
Kako kaže, ukoliko se danas ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH najmanje što se od njih očekuje je da izađu u javnost i preuzmu odgovornost za kreiranje haosa nakon oktobra.
"HDZ-u i Dragan Čoviću to odgovara i oni sve vrijeme rade na tome da zemlja uđe u paralizu kako bi kreirali svoju politiku trećeg entiteta sto je svakako pogubno za državu. Bošnjački političari koji danas pregovaraju moraju misliti o državi, a ne o procentualnim glasovima na oktobarskom izborima", rekao je Ahmetović.
On dodaje da se u kompletnoj priči postavlja pitanje da li i jedan od njih ima snagu državnika ili sebičnog malog predsjednika političke stranke jer državnici donose mudre i pametne odluke za svoju državu.
"Nažalost, kod Bošnjaka nema državnika. Stanje u zemlji to u potpunosti oslikava. Danas je posljednji dan za dogovor i našlo bi se vremena da se do osmog maja promjeni ono sto je dužnost oba doma PSBiH. U suprotnom država ulazi u postizbornu krizu i oni koji budu odgovorni za takvo nešto moraju otići sa političke scene. Žrtve za državu u ratu su prevelike da bi se neko imao pravo poigravati u miru s njenom budućnošću i budućnosti generacije koja treba bolji život i mir u našoj zemlji", zaključio je Ahmetović.
