Palestinci se okupili u Sarajevu: Poslane poruke Izraelu o jednom od najbrutalnijih zakona o smrtoj kazni

Sylvia Abu Laban, palestinska ambasadorica u BiH, obratila se prisutnima uzvikivajući na početku "slobodna Palestina".

"Okupljamo se danas na Dan palestinskih zatvorenika, ne da bismo obilježili prolaznu simboličnu priliku, već da pred međunarodnom savješću otvorimo pitanje koje ne smije ostati na margini interesovanja: pitanje slobode kada se gazi, dostojanstva kada se ponižava i zakona kada se lišava svoga smisla. Kada ovu sliku sagledamo u cjelini, ne vidimo samo raznovrsna kršenja, već vidimo čitav sistem: pritvaranje bez suđenja, suđenja bez osnovnih garancija, djecu koja se uvode u kazneni sistem, kućni pritvor koji dom pretvara u kavez, izgladnjivanje i medicinsko zanemarivanje, zabranu pristupa Crvenom križu i advokatima, mučenje i ponižavajuće postupanje, prijetnje smrtnom kaznom te zadržavanje tijela preminulih", kazala je.

Kako je dodala, sve se to dešava pod dugotrajnom vojnom okupacijom, nad narodom koji je zaštićen međunarodnim humanitarnim pravom.

"Četvrta Ženevska konvencija jasno propisuje ograničenja za okupatorsku silu, uključujući pitanja suđenja, kažnjavanja i mjesta pritvora. Također, Konvencija o pravima djeteta zabranjuje mučenje djece i naglašava da njihovo lišavanje slobode mora biti posljednja mjera u izuzetnim situacijama, a ne pravilo. Nedavni pozivi Ujedinjenih nacija jasno su istakli da je novi zakon o smrtnoj kazni u suprotnosti s međunarodnim obavezama Izraela. Stoga, ono što je potrebno od ovog događaja nije verbalno saosjećanje, niti samo izražavanje zabrinutosti. Potrebno je konkretno djelovanje", dodala je.

Kako kaže, prvo je potreban jasan i nedvosmislen stav protiv zakona o pogubljenju zatvorenika i zahtjev za njegovo hitno ukidanje.

"Drugo, potreban je pritisak za hitno ponovno omogućavanje posjeta Crvenog krsta i osiguravanje da zatvorenicima mogu pristupiti advokati i nezavisni ljekari. Treće, potrebno je odbacivanje administrativnog pritvora kao sredstva lišavanja slobode mimo pravnih standarda, te zahtjev za oslobađanje djece, žena, bolesnih i starijih osoba. Četvrto što je potrebno je pokretanje nezavisnih i efikasnih međunarodnih istraga o mučenju, seksualnom nasilju, medicinskom zanemarivanju i smrtnim slučajevima u zatvorima. Peto je ozbiljan rad na vraćanju tijela ubijenih i preminulih zatvorenika te okončanje prakse grobalja brojeva. Šesto je pretvaranje principa međunarodnog prava iz tekstova koji se citiraju u stvarne mehanizme odgovornosti, pritiska i zaštite", kazala je.

Kaže da šutnja u ovom slučaju nije neutralnost, a da
oklijevanje nije mudrost.

"Svaki govor o međunarodnom pravu gubi smisao ako ne obuhvata one iza rešetaka, one kojima je uskraćena pravda i one koji su danas suočeni s prijetnjom smrti pod imenom "zakona". Ne tražimo privilegije za palestinske zatvorenike. Tražimo ono što bi trebalo biti osnovno u svakom pravnom sistemu koji se poziva na humanost da čovjek ne bude pogubljen pod okupacijom, da dijete od dvanaest godina ne bude zatvoreno, da niko ne bude pritvoren godinama bez optužnice, da zatvorenik ne bude izgladnjivan niti lišen liječenja, da mu ne budu uskraćene posjete i pravna pomoć, da njegovo tijelo ne bude zadržano nakon smrti. Ovo nisu ekstremni politički zahtjevi. Ovo je minimum pravde", rekla je.

Na kraju je zaključila:

"I danas, iz Sarajeva, iz grada koji zna šta znače opsada, bol i sjećanje, poručujemo: pitanje palestinskih zatvorenika nije samo palestinsko pitanje – to je svakodnevni test vjerodostojnosti cjelokupnog međunarodnog sistema. Ili će međunarodno pravo ostati živi autoritet koji se primjenjuje na sve, ili će postati lijep tekst bez zaštite, bez pravde i bez učinka. Sloboda za zatvorenike. Dostojanstvo za uhapšene. Pravda za Palestinu", zaključila je.

Podsjetimo, krajem marta Parlament Izraela je usvojio zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince osuđene za smrtonosne napade, što je izazvalo oštre reakcije evropskih zemalja i organizacija za ljudska prava, koje tvrde da je riječ o diskriminatornoj mjeri.