Usvojen u Rotterdamu
150

Ovo je sveobuhvatni dokument EPP-a o BiH: Data puna podrška OHR-u, osude za Dodikovu politiku

V. K.
Zasjedanje EPP-a u Rotterdamu (Foto: EPA-EFE)
Zasjedanje EPP-a u Rotterdamu (Foto: EPA-EFE)
Kongres Evropske narodne stranke (EPP) na današnjem zasjedanju u Rotterdamu usvojio je sveobuhvatni dokument koji se tiče situacije na Zapadnom Balkanu, a naročito stanja u Bosni i Hercegovini.
U dijelu dokumenta koji se tiče BiH, ističe se kako EPP ostaje snažan partner države te da nastavlja podržavati evropske integracije BiH.

"Pozivamo Evropsko vijeće da pokaže odlučnu i kontinuiranu podršku EU perspektivi zemlje, prema pristupu zasnovanom na zaslugama. Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te mirovnom naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog principa: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ostali i svi građani", navodi se.

U dokumentu se također oštro usuđuje huškanje koje dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje.

"Svako neustavno secesionističko djelovanje, koje izlazi iz ustavnog i zakonskog okvira, mora se prekinuti, dok se trenutna blokada institucija mora odmah prekinuti, kako bi se Bosni i Hercegovini omogućilo da se uhvati u koštac sa neophodnim reformama i dalje slijedi svoju EU perspektivu. Uprkos napretku, BiH se i dalje suočava s brojnim izazovima koji se odnose na vladavinu prava, demokratske institucije, ljudska prava, upravljanje, odgovornost, slobodu medija, funkcionisanje tržišne ekonomije i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala", pojašnjava se u dokumentu.

Poručili su kako je u jačanju vladavine prava ključno poštovati principe EU kao i odluke međunarodnih sudova.

"Proces Bosne i Hercegovine u evropskim i euroatlantskim integracijama značajno će doprinijeti njenoj sigurnosti, stabilnosti i ekonomskom prosperitetu. Ovaj tekući proces uveliko zavisi od implementacije 14 ključnih prioriteta koje je istakla Evropska komisija u maju 2019. godine, kao i od usklađivanja ustava zemlje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te rješavanjem izbornih reformi na inkluzivan način", navodi se.

Također, naglašeno je kako će izborne i ustavne reforme, koje su u skladu s principima EU i odlukama sudova, pomjeriti zemlju naprijed prema statusu kandidata.

"Reforma izbornog zakonodavstva također mora unaprijediti transparentnost izbornog procesa. Izborne i ustavne reforme treba da budu završene na vrijeme, kako bi se osigurala primjena principa jednakosti i nediskriminacije. Te reforme moraju dodatno osigurati slobodne i poštene izbore, dok bi korištenje modernih tehnologija moglo smanjiti prevare. Pozdravljamo korake koje su poduzeli bh. lideri i zakonodavci u cilju postizanja političkih sporazuma i usvajanja zakonskih amandmana koji su omogućili održavanje lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020. godine, naglašavajući multikulturalnu realnost BiH", ističe se.

Nakon toga, osvrnuli su se na rad OHR-a kojem je još jednom pružena podrška.

"U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i na 'Briselskom putu', podržavamo ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR), odgovornog za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončam rat u BiH; Pozivamo na kontinuirano međunarodno praćenje antiustavne političke retorike koja koči kompromis oko neophodnih reformi, kao i unutrašnje stabilnosti zemlje, pa čak i njenih temelja. Pozdravljamo obnovljeni mandat Snaga Evropske unije u BiH (EUFOR Althea). Institucije i instrumenti evropske i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini kao što su OHR, EUFOR Althea, specijalni predstavnik EU za BiH (EUSR), kao i sastanci Vijeća za vanjske poslove (FAC) i Opće poslove EU (GAC), u bliskoj saradnji i koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama treba da koristi sva raspoloživa i neophodna sredstva za očuvanje teritorijalnog integriteta i stabilnosti zemlje", stoji u dokumentu.

Ovi instrumenti, kako ističu, ne mogu zamijeniti hitnu potrebu za stvaranjem odgovarajućeg prostora za dijalog zasnovan na rješenjima kako bi se napredovalo na evropskom putu.

"Održavanje postignutih sporazuma i dijaloga je obaveza i pitanje političke odgovornosti. Situacija sa migracijama također zahtijeva obnovljen pristup i djelovanje na terenu. Nakon humanitarne krize, situacija je sada stabilnija - a opet ne i održivija, zbog sigurnosnih briga lokalnih zajednica. Bosni i Hercegovini je potrebno efikasnije upravljanje migracijama i politika azila: vanjske granice moraju biti zaštićene i granične procedure ojačati i primjenjivati ​​na sve dolaske, a istovremeno treba podržati povratak u zemlje porijekla. EU mora i dalje biti snažan partner u tome. Što se tiče stanja u zemlji, kao i procesa regionalnog pomirenja, svi zajednički napori, uključujući sve političke i vjerske aktere, moraju se ozbiljno i hitno preduzeti kako bi se obnovilo međuetničko međusobno povjerenje i postiglo trajno jedinstvo i stabilnost, na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma", naveli su iz EPP-a.

U dokumentu koji je usvojen večeras, osvrnuli su se i na zapaljivu nacionalističku retoriku koja je prisutna u BiH.

"EPP osuđuje jednostrane poteze koji bi ugrozili suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, nadležnosti državnih institucija, kao i ustavom definisanu unutrašnju strukturu BiH, koja uključuje tri konstitutivna naroda - Hrvate, Bošnjake, Srbe, Ostale i građane, te dva entiteta, 10 kantona i Brčko Distrikt. Osuđujemo i poricanje i veličanje svih ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici. Da bi proces pomirenja bio održiv, veoma je važno da relevantni akteri pravilno odrede, poštuju i čuvaju sva mjesta stradanja i njihove simbole, kao i da javno osude i sankcionišu incidente njihovog verbalnog ili fizičkog nepoštovanja i skrnavljenja", poručili su.

Na kraju, iz EPP-a su oštro osudili sve aktivnosti koje izazivaju strah od novog sukoba u Bosni i Hercegovini.

"Iskreno pomirenje se oslanja na kvalitetno i nediskriminatorno obrazovanje za svu djecu uz istovremeno poštovanje multikulturalnog karaktera BiH. Pozivamo na sveobuhvatan proces pomirenja zasnovan na jednakom tretmanu svih žrtava: služenju istini, pravdi i transparentnosti činjenica o svakom zločinu počinjenom tokom rata. Oštro osuđujemo sve radnje koje izazivaju strah od novog sukoba i zajednički pozivamo Bosnu i Hercegovinu i njene vlasti da održavaju mir i postignu napredak", zaključuje se u dokumentu.