FOTO / Otvorena obnovljena Panjina kula koja datira iz 18. stoljeća
Svečanim presijecanjem vrpce objekt su otvorili općinski načelnik Dževad Bećirević, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Munib Buljina, te Mevla Šabanović, potomak porodice Šabanović i Sead Delić, potomak porodice Panja - nekadašnjih vlasnika objekta.
Prilikom svečanog otvaranja objekta, o uspomenama na svoje pretke – porodicu Panja govorio je Maid Delić. Prisutnim posjetiteljima je prikazan video zapis svih faza radova na rekonstrukcije objekta. Autori projekta obnove su arhitekte Zaila Uzunović i Pavle Mašić koji je bio zadužen za enterijer.
Objekt Panjine kule, u oblikovno-arhitektonskom smislu karakterističan za specifičnu, historijsko-ambijentalnu fizionomiju Sarajeva, izgrađen je na tri etaže (suteren, visoko prizemlje i sprat) i smješten u kaldrmisanoj avliji sa zidom od ćerpića i kapijom, u kojoj je nekada bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Suteren se koristio kao magaza, a djelimično i za druge namjene. Na drugoj etaži-prizemlju smješteni su hajat i halvat, a na spratu divanhana, čardak, dva čardačića i abdesthana. Prva etaža građena je od kamena, druga od ćerpića, a treća od drvene čatme (bondruk konstrukcija). U unutrašnjosti dominira drvo. Krov je četverovodan, šatorast. Prvobitni originalni pokrov bio je šindra, kasnije promijenjen u ćeremit, te crijep.
Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine građevinu je naslijedila porodica Kumašin po kojoj se naziva još i Kumašinova kula. Posljednji vlasnici objekta bili su članovi porodice Šabanović, koji kulu kupuju i u njoj se nastanjuju 1963. godine. Od 2008. godine vlasnik objekta je Općina Centar Sarajevo. Po Panjinoj kuli je nazvan dio grada gdje je smještena.
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
