Osuđenici u FBiH će umjesto ćelija uskoro dobiti lopate
"Pravilnik, koji će biti jedinstven za cijelu Federaciju BiH, već je urađen, a krajem ovog mjeseca trebao bi biti i usvojen. Primjena pravilnika bi trebala početi do kraja ove godine. Prema pravilniku rad za opće dobro izricao bi se osobama koje su osuđene za lakša krivična djela. Dakle, radi se o osobama koje nisu opasne za društvo, a na ovaj način osim što će se rasteretiti zatvori, uštedit će se i novac jer jedan dan koji osuđenik provede u zatvoru državu košta od 80 do 100 KM", kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Entoni Šeperić, portparol Federalnog ministarstva pravde.
Rad se neće plaćati
Inače, upućivanje prestupnika na društveno koristan rad uobičajena je praksa u zemljama koje imaju uređen socijalni i pravosudni sistem. Tako je poznata manekenka Naomi Campbell 2007. godine, provela nekoliko dana čisteći unutrašnjost jedne zgrade u New Yorku, čime je odslužila kaznu društveno korisnog rada, koja joj je izrečena zbog napada na kućnu pomoćnicu.
Američki pjevač Chris Brown je, pak, prošle godine osuđen na 180 dana društveno korisnog rada zbog fizičkog napada na njegovu djevojku Rihannu. Za kaznu je sakupljao smeće, prao automobile i uklanjao grafite.
Građanima Federacije BiH osuđenim na blaže zatvorske kazne zbog saobraćajnog prekršaja ili nelegalne sječe šume, zakon nudi ravnopravan status.
"Rad za opće dobro će biti besplatan odnosno osuđenim osobama se neće isplaćivati novčana naknada za njihov rad, te ne služi ni postizanju dobiti poslodavca. Svrha izvršavanja rada za opće dobro je da se, uvažavajući opću svrhu krivično-pravnih sankcija, osuđenik kojem je, pod određenim uslovima i obavezama, ograničena sloboda, ne isključi iz društva, već da, uz pomoć i nadzor društvene zajednice, dobrovoljno, ličnim postupcima, radom i odnosom prema posljedicama izazvanim počinjenim djelom razvije svijest o štetnosti određenih ponašanja i odgovornosti za štetne posljedice, te da društveno korisnim radom vrati dug društvu”, dodao je Šeperić.
Čistit će ulice, korita rijeka...
Ljiljana Ćehajić, pomoćnica ministra pravde i uprave Kantona Sarajevo, kazala je da će se rad za opće dobro, prema pravilniku, moći obavljati u državnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima, kao i kod obrtnika koji obavljaju djelatnost u okviru koje se može ostvariti opća svrha izvršavanja krivično-pravnih sankcija i posebna svrha izvršavanja rada za opće dobro.
"Djelatnost koju će osuđenici obavljati mora biti humanitarna, ekološka, komunalna, uslužna, kao i svaka druga djelatnost za koju Ministarstvo pravde ocijeni da se sa njom može postići opća svrha izvršavanja krivično-pravnih sankcija, kao i posebna svrha izvršavanja rada za opće dobro", kazala je Ćehajićeva, dodajući da to znači da bi osuđenici, zavisno od stručne spreme, čistili korita rijeka, ulice, uređivali travnjake, pomagali osobama u ustanovama socijalne zaštite za zbrinjavanje nemoćnih osoba, obavljali administrativno-tehničke, operativno-tehničke i pomoćne poslove.
Rad za opće dobro, prema Krivičnom zakonu FBiH, određuje se u trajanju srazmjerno izrečenoj kazni zatvora, a trajao bi najmanje deset, a najviše 60 radnih dana.
"I prije četiri, pet godina anketirali smo poslodavce kako bi osobama koje su osuđene na zatvorske kazne do najviše šest mjeseci, kazne zamijenili društveno korisnim radom. Međutim, tada nije bilo raspoloženja za takvo što s obzirom da su tada u firmama bili angažovane osobe na civilnom služenju vojnog roka. I sada su određena komunalna preduzeća izražavala negodovanja ali mi ćemo izvršiti pritisak da se što prije počne sa primjenom ovog pravilnika kako bi osobe koje su osuđene na blaže zatvorske kazne dug društvu vratile putem društveno korisnog rada, te kako bi smo zatvore oslobodili za one koji su počinili teža krivična djela, a koji se trenutno nalaze na slobodi", kazala je na kraju razgovara Ćehajićeva.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
