Osman Topčagić: Čitav proces pristupanja Zapadnog Balkana EU je pod upitnikom
"Nakon rezultata sjednice Evropskog vijeća, posebno zbog protivljenja Francuske, čitav proces pristupanja Evropskoj uniji je pod upitnikom. Nakon što je uskraćena odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, EU traži način kako nastaviti dalje", kazao je Topčagić.
Navodi kako je teško prognozirati šta će se sada desiti budući da u EU postoje različiti pristupiti i različite ideje kako nastaviti i šta sama EU treba da bude.
"Negdje se zagovara jača uloga evropskih institucija, negdje se zagovara jača uloga nacionalnih država u procesu odlučivanja. U EU se u isto vrijeme čuju glasovi protivljenja pojačanom utjecaju drugih aktera, posebno u Zapadnom Balkanu. EU izostankom odgovarajućih odluka ostavlja prostor za takvo djelovanje drugih aktera", kategoričan je Topčagić.
EU gubi kredibilitet
Upozorio je da je, također, jedna od posljedica takvih odluka EU gubljenje kredibiliteta, naročito u BiH i okolnim zemljama.
"Ako su opredjeljenja da ove države imaju perspektivu punog članstva u EU, nakon odluka iznesenih na samitu u Zagrebu 2000. godine, na samitu u Solunu 2003. i više puta nakon toga sada dovedena u pitanje, onda mi s pravom možemo biti zabrinuti kako vjerovati EU kada bude donosila neke nove odluke", istakao je Topčagić.
Odluka EU bi se, prema njegovim riječima, mogla promijeniti, ali smatra da se to neće desiti, a i ako se desi neće biti brzo.
"Mislim da bi bilo dobro da predstavnici EU daju jasnu i decidnu izjavu o tome da li ove države imaju svoje mjesto u članstvu EU, naravno kad ispune odgovarajuće uslove. Taj proces se ne smije zaustaviti zbog postizanja trajnog mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta", kazao je Topčagić.
Upitan šta je za BiH trenutno prioritetnije, EU ili NATO, Topčagić objašnjava da je za BiH prioritetno da se nastavi proces unutrašnjih reformi.
"Reforme ne radimo zbog EU ili NATO-a, već zbog sebe, da bismo stvarali bolji ambijent za život ljudi i za poslovanje firmi. Veoma je bitno da niko u BiH ne koristi ovu situaciju u EU za izostanak pravih reformi. Treba nastaviti put prema članstvu u EU i NATO-u, ne zbog tih organizacija, već da postignemo njihov standard", naveo je Topčagić.
Potrebni atraktivni ciljevi za građane i firme
Dodaje kako bi, u procesu pristupanja EU, trebalo definisati ciljeve čije ostvarenje će biti atraktivno za građane i firme.
"Poredim tu situaciju s onim aktivnostima na dobivanju bezviznog režima. Tada smo imali zahtjeve da provedemo niz reformskih koraka. Niko od onih koji odlučuju nije želio da bude prepreka u postizanju konačnog cilja, dakle putovanja bez viza u području Šengena. Takve ideje su danas potrebne", objašnjava Topčagić.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izašao je ranije s tezom da ne treba primati nove države članice dok se EU ne transformiše.
"Mislim da bi stvar trebalo postaviti drugačije. Da bi proces pristupanja trebalo da ide paralelno s procesom unutrašnje tranzicije EU i reformisanja EU. Ne vidim racionalnih razloga da se politika proširenja EU, za širenje zone mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta stavi na čekanje ili suspenduje", istakao je Topčagić.
Privilegija korištenja EU fondova
Navodi kako države članice EU imaju privilegiju korištenja značajnih korištenja evropskih fondova za razvoj infrastrukture u najširem smislu, što povećava razliku između razvijenosti zemalja.
"To je onda osnova za stvaranje daljnje destabilizacije. Podržavam sve one koji smatraju da treba otvoriti strukturne fondove za države Zapadnog Balkana, uključujući BiH među njima. Razlika u razvijenosti se mora početi smanjivati", objašnjava predsjednik Panevropske unije BiH.
Upitan kako gleda na ideje o novim oblicima regionalne saradnje, Topčagić odgovara da ih treba podržati samo ukoliko znače daljnje približavanje članstvu EU.
"Ideje koje se pojavljuju o novim oblicima regionalne saradnje treba podržati u mjeri u kojoj znače daljnje približavanje članstvu EU. Ako te ideje u svojoj suštini znače stvaranje nekih malih unija u susjedstvu EU, onda smatram da BiH ne treba da pristupa takvim oblicima regionalne saradnje", zaključio je Osman Topčagić.
Prvi put kod divljih životinja: Orangutan viđen kako liječi ranu pomoću biljaka
