Bivši stručni saradnik UN-a rekao je BBC-u da su istraživanja utvrdila kako su pokazatelji da je takva municja kancerogena izbrisani iz velikog izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije.
Američka vojska ispalila je 320 tona municije s osiromašenim uranom tokom prvog Zaljevskog rata, i čak, kako se procjenjuje, 2.000 tona u invaziji na Irak.
Upotreba takve municije je vrlo sporna - tvrdi se da povećava opasnost obolijevanja od raka i rađanja dece s urođenim manama. Upravo zbog takvih tvrdnji, SZO obavila je opsežno istraživanje o postkonfliktnim rizicima.
Rezultati su objavljeni 2001. godine, ali su neki ključni nalazi izostavljeni, tvrdi dr. Kit Baverstok, bivši savjetnik za radijaciju SZO-a i saradnik na spomenutom izvještaju.
Osiromašeni uran jeste kancerogen, upozorava dr. Baverstok. "Što dublje prašina, koju udišete, uđe u pluća, to je njeno uklanjanje teže. Čestice koje se razlažu su opasne dijelom zato što su radioaktivne, a dijelom zbog hemijske toksičnosti u plućima. Kada se kasnije te materije prošire po tijelu i uđu u krvotok, ugroženi su kičmena moždina, limfni sistem i bubrezi", objašnjava ovaj stručnjak.
Nadležni komitet SZO-a odbacio je ove nalaze, smatrajući da nema dovoljno dokaza da osiromašeni uran utiče na zdravlje ljudi.
Dr. Baverstok smatra da je to učinjeno pod političkim pritiskom, i to prvenstveno SAD-a.
U laboratoriji za izotope britanskog Geološkog instituta u toku je opsežno istraživanje o izloženosti britanskih vojnika djejstvu osiromašenog urana.
Profesor Rendal Pariš ukazuje da su signali iz Iraka zabrinjavajući. "Bio sam na više međunarodnih konferencija na kojima su irački ljekari iznosili statističke podatke o broju djece rođene sa anomalijama i učestalosti Nehočkinovog limfoma u južnom Iraku, posebno u oblasti Basre. Ti podaci su alarmantni i trebalo bi ih proučiti", mišljenje je profesora Pariša.
Profesor Pariš nedavno je završio istraživanje čiji još neobjavljeni nalazi pokazuju da udahnute čestice osiromašenog urana u velikim koncentracijama ostaju u tijelu decenijama.
"Ako želimo da pouzdano utvrdimo da li osiromašeni uran ugrožava civile, moramo da obavimo istraživanja na mjestima na kojima je takva municija korišćena. Taj problem se može riješiti ako ima volje i sredstava. Ukoliko se ne obave dodatna istraživanja, problem osiromašenog urana opterećivat će vlade u narednih mnogo godina", ističe Pariš.
Sudeći prema istraživanjima sve većeg broja naučnika,osiromašeni uran jeste kancerogen.
Predstavlja veliku opasnost ne samo po Republikansku gardu Sadama Huseina nego i po buduće generacije Iračana. Takva municija korišćena je i na drugim ratištima - u BiH, na Kosovu, Libanu, Afganistanu, a pozivi da se nešto poduzme sve su glasniji.
Ne stižu samo od aktivista za ljudska prava, nego i od ljekara, naučnika i advokata.
Svi oni traže da se upotreba osiromašenog urana zabrani međunarodnim zakonom.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
