Optužnica protiv Josipa Šimića: Krivotvorio nalaze KCUS-a, glumio saradnika Tužilaštva
Kako je navedeno u optužnici, upravo u augustu 2013. godine Šimić je kao bogoslov i štićenik Vrbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu i student treće godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta načelnicima općina Kiseljak i Kreševo podnio molbu da pomoć u sufinansiranju svećeničkih kandidata za odlazak na hodočašće u Italiju, lažno prikazujući da postoji ustaljena tradicija da svaka generacije studenata ovog fakulteta ima pravo izabrati jedno hodočašće u inostranstvo, a da su se on i još četiri studenta opredijelili u Italiju. Lažno je prikazao i da dio njihovih troškova putovanja snosi crkva, svjestan da, između ostalog, ne postoji odobrenje poglavara sjemeništa, lažno prikazujući preporuke župnika i gvardijana.
Od općina koje je doveo u zabludu je dobio po 300 KM, a novac je uplaćen na njegov bankovni račun, stoji u optužnici.
Na isti način je, navodi se dalje, dobio 1.000 KM od tadašnjeg predsjednika FBiH Živka Budimira u oktobru 2013. godine. U optužnici se navodi da je u ovim slučajevima s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi, lažnim prikazivanjem činjenica doveo drugog u zabludu i održavao ga u zabludi i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini.
Optužen je i da je 2014. godine krivotvorio više dokumenata na memorandumima institucija vlasti te više specijalističkih nalaza sa KCUS-a.
U periodu od februara do oktobra 2014. godine je u koristeći dijelove originalnih dokumenata na zvaničnom memorandumu i medicinske nalaze Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) sa potpisima i pečatima ljekara, na koje je dolazio na njemu poznat način, izradio lažne isprave u namjeri da ih upotrijebi kao prave.
Radilo se o otpusnom pismu iz bolnice u Beču u koji je, kako stoji u optužnici, unio neistinit sadržaj da im se javio radi liječenja hiatus hernije i da je tamo bio na bolničkom liječenju, potom obavještenje da je predsjednik FBiH potpisao odluku komisije da se Šimić liječi u inostranstvu od zloćudnog tumora, a on to nije učinio niti je postojala odluka Vlade FBiH kojom se ta institucija obavezala da će snositi troškove Šimićevog liječenja u Austriji u iznosu od 243.564 eura.
U optužnici se između ostalog navodi i da je falsifikovao i tri specijalistička nalaza KCUS-a na svoje ime koje je predavao Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu i tako pravdao nedolaske na predavanja i izbivanje iz VBS-a, čemu je bio dužan prisustvovati.
Krivotvorio je, stoji dalje, i dokument po kojem mu je nepostojeći Odsjek za tužbe i krivično gonjenje Travnik izdao odluku o pokretanju krivičnog postupka protiv kolege bogoslova zbog "izricanja uvredljivih i neistinitih riječi" Josipu Šimiću, znajući da nedolično izražavanje bogoslova povlači odluku o otpuštanju iz sjemeništa.
Optužen je i da se lažno predstavljao kao "zamjenik dopresjedavajućeg Parlamenta FBiH", što je funkcija koja u organizacionoj strukturi Doma naroda ne postoji, a Šimić nikada nije bio izaslanik niti obnašao neku funkciju u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Optužen je i da je u martu ove godine u namjeri da diskreditira dva tužioca Tužilaštva KS optužujući ih za mito, kontaktirao Federalno tužilaštvo lažno se predstavljajući kao stručni saradnik Tužilaštva BiH. Rekao je da ima saznanja da su dva tužioca tražila mito da bi Alen Čengić, jedan od optuženih u predmetu Tužilaštva KS, bio pušten iz pritvora.
Kasnije se pojavio i na sastanku u Federalnom tužilaštvu i ponovo se lažno predstavio te iznio tvrdnje da se radi o mitu u iznosu od 250.000 eura i da se radi o dvije njemu nepoznate osobe iz pravosuđa, ali da je o tome čuo od njemu poznate visokopozicionisane osobe iz politike. Provjere su pokazale da Šimić nije i nikada nije bio uposlenik Tužilaštva BiH, navodi se u optužnici koju je objavilo Tužilaštvo KS.
U augustu ove godine, u namjeri da lažnu javnu ispravu upotrijebi kao pravu, na protokol Tužilaštva BiH predao je krivotvoreni akt na ruke državne tužiteljice Gordane Tadić u kojem je naveo da joj dostavlja korespondenciju koja ukazuje na njeno rušenje na kojem rade ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, direktor SIPA-e Perica Stanić i direktor OSA-e Osman Mehmedagić.
Lažnu ispravu je sačinio tako što je sa originalnog akta SIPA-e koji mu je dostavljen na e-mail u decembru 2015. godine, iskoristio memorandum, otisak pečata i ime potpisnika, ističu iz Tužilaštva KS.
U njoj je naveo da Mektić javno favorizuje Dalidu Burzić kako bi diskreditovao Tadić i kako bi Burzić bila imenovana na njenu poziciju. Donio je i lažni akt u kojem ministar Mektić Staniću dostavlja nacrt kretanja Gordane Tadić i Ružice Jukić, potpredsjednice VSTV-a.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
