KO JE AUTOR FOTOGRAFIJE NA KOJOJ GORE ZGRADE MOMO I UZEIR??

Zali boze mrtvih i invalida..A podrumasi vode drzavu i profitiraju....

Agrosori,...Bosanci su izašli jači iz pokušaja agresije i okupacije naše Bosne.

Hvala pojedincima sto i dalje pokazuju likovanje i podsmijeh za ovakve stvari. Da ne pisem da nemaju nikakvog postovanja prema zrtvama. Hvala vam, zbog vas, budite sigurni, nikada necemo zaboraviti neke stvari, i necemo biti nepripremljeni odlucite li se ponovo da krenete u klanje svojih komsija, progon i silovanje zena i djevojcica, itd. Hvala jos jednom!

Ja bih htio da se nadjem u top komentarima, u drustvu licemjernog idiota dir. preduzeca i njegovog veoma originalnog komentara. Nikad zaboraviti nikad oprostiti nikad ne reci nikad nikad nisi radila fizicko nikad kao Bane nikad te niko nece voljet ko ja niko kao ja nikad niko kao ja i niko i nikad i niko ja

NISAM ČAK BILA NI TE SREĆE DA U RATU POGINEM NEGO ME BOG OSTAVI DA ŽIVIM IDA SE PATIM GLAĐU SA PENZIJICOM KOJU OVE DEMOKRATE JEDVA, NA JEDVITE JADE ISPLAĆUJU I O SVAKI MJESEC ZA PO KOJI DAN KASNIJE. OVO JE JAD I PATNJA I NIJE ŽIVOT I NAJISKRENIJE MISLIM OVO ŠTO PIŠEM. KO IMA PARA I IMA ODAKLE DA ŽIVI NEKA SE I RADUJE ŽIVOTU A MI SIROTINJA MI NE ŽIVIMO MI SE PATIMO GLADNI LEGNEMO GLADNI USTANEMO I TAKO GODINAMA A ZARADILI PUNE PENZIJE. HAHA IRONIJA ALI...........

Strašno! Žao mi je svih žrtava proteklog rata. :-(

jadan je samo ovaj neduzni narod a politacri su se druzili jedni s drugima, vecerali, uzivali i prodavali medjusobno teritorije i ljude ko da smo marva a i sad rade isto samo ne ratom, sve su nam uzeli sjeme im se zatrlo svima podjednako

UH taj dan sam mahao sa Jugoslavenskom zastavom ispracao svoje koji su otisli iz TZ u Sarajevo na ovaj miting

i u Mostaru je počelo Dana 3. travnja 1992., u popodnevnim satima, na autobusnom stajalištu u naselju Zalik preko puta Sjevernog logora, vojarne JNA, eksplodirala je cisterna. Taj događaj je označio početak rata u Mostaru. Ovaj događaj dezorijentirao je JNA: na zapovijed generala Momčila Perišića, 7. travnja 1991. godine dolazi do otvorene agresije na Mostar, prvog granatiranja naselja Cim, Ilići i Rudnik. Dan kasnije odlukom predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Mate Bobana, formira se Hrvatsko vijeće obrane, koje i preuzima obranu grada, nakon prvog oružanog sukoba, a za zapovjednika obrane općine Mostar imenuje se Petar Zelenika. Od 14. travnja traju borbe za oslobađanje vojarne u Čapljini gdje je JNA izvela i desant te je helikopterima izvlačila svoju opremu. Dana 23. travnja 1992. godine, oslobođena je čapljinska vojarna, koja je tako postala prva vojarna oslobođena od srpskog agresora u ratu u Bosni i Hercegovini. Tijekom tih borbi, srušeno je 5 zrakoplova JNA. 29. travnja 1992. Krizni stožer općine Mostar, a kasnije i krizni stožeri općina Čapljina i Široki Brijeg svu vlast i obranu tih općina povjeravaju Hrvatskom vijeću obrane. Od 7. travnja 1992. godine do operacije Lipanjske zore, srpsko-crnogorski agresor je počinio urbicid, sustavno rušenje gradskih područja nad Mostarom. Danonoćno granatiranje zapadnog dijela Mostara ostavilo je neizbrisiv trag. No još veće razaranje doživio je istočni dio grada, koji se nalazio pod okupacijom agresora. Agresor je opljačkao, zapalio i minirao sve važnije objekte u tom gradu. Stara gradska jezgra potpuno je uništena, a Stari most oštećen s nekoliko izravnih pogodaka. Radiopostaja Mostar je emitirala svoj program iz Centra za motrenje i obavješćivanje jer su samo dan nakon početka otvorene agresije na Mostar, dvije granate izravno pogodile prostorije tadašnjeg Radio Mostara. Radivši na jednoj žici, sa lošom kvalitetom zvuka, koja se čula od ulaza do izlaza iz Mostara, Radio Mostar je bio jedini signal života u gradu, koji je održavao moral u mostarskim podrumima. U posljednjem od tri razgovora, kojima je htio staviti radio pod svoju kontrolu, general JNA Momčilo Perišić je rekao: "Ako bre ne poslušate ovo što vam naređujem, u 10:10 ću da gađam Beli Breg, u 10:20 Iliće, u 10:30 Cim!" Kako je rekao, tako je i proveo u djelo svoje prijetnje, za što je nagrađen od vrhovne komande JNA ordenom za hrabrost. Od srpskih granata u gradu je poginulo više civila nego branitelja grada. Agresor je potpuno porušio sedam mostova na Neretvi, sve osim Starog. Svi gospodarski subjekti u južnoj i sjevernoj gradskoj zoni opljačkani su i potpuno uništeni. Najočitiji primjer su Aluminij i Soko. Potpuno ili djelomice agresor je uništio sva prigradska naselja. U kratkom vremenu srpska vojska uspjela je od 14 mostarskih džamija ostaviti samo dvije neoštećene. Tijekom svibnja 1992. godine zapaljeni su i uništeni: crkva u Potocima i franjevački samostan u Mostaru, Biskupski dvor, samostan časnih sestara, a sustavno se granatirala i mostarska katedrala. Oštećeni su dom kulture, muzej i arhiv, knjižnica, bolnica, Dom zdravlja, zgrada kazališta, glazbena škola, zgrada Simfonijskog orkestra. Uništen je i cijeli niz mostarskih hotela, škola, predškolskih ustanova, studentskih domova i fakulteta, općina, sud, katastar, pošta, robne kuće HIT i Razvitak. Tri dana nakon eksplozije cisterne u Mostaru, 6. travnja, uslijedilo je međunarodno priznanje neovisnosti i suverenosti BiH. /republikainfo.com/

da li bi svega ovog bilo da nije bilo referenduma,sigurno ne bi bilo ovoliko stradanja da je bih ostala u jugoslaviji,pa opet propuštena šansa za kutiljerov plan,srbija da je htela uništiti muslimane očistila bi sandžak, i šta je donela neovisnost,100000 poginulih,i faktičko stanje kao i što je kutiljerov plan predvidjao,država ne funkcionalna,50 % stanovništva ne voli bih,svi su izgubili,a muslimani najviše stanovništva,zanima me da li bi prosečan bošnjka opet glasao za neovisnost,ako su muslimani imali legitimno pravo da se odvoje od jugoslavije,da li su srbi imali legitimnio pravo da ostanu u jugoslaviji

Ruka pravde i istine ce vas pre ili kasnije osamarit ... zato gospodo muslimani spremite obraz !!

Dodjite opet nije nikakav problem!!!

Vratilo vam se dabogda 100 puta gore. Uništili ste živote i onih koji su preživjeli i onih koji su poslije rođeni. Pa kad dođe i kaže "osećam se ugroženo"...i trebaš, i trebaš.

Nikada se i nikome ne ponovilo Sarajevo!