|

Omerdić: Ustavni sud BiH ne smije biti politiziran

Omerdić: Ustavni sud BiH ne smije biti politiziran
45
F
FENA
19.2.2017. u 09:29
7
komentara
45

dijeljenja
Omerdić: Ustavni sud BiH ne smije biti politiziran Ustavni sud BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Profesorica državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić ocijenila je u razgovoru za Fenu da je Bosna i Hercegovina kao zemlja koja pretenduje na članstvo u Evropskoj uniji (EU) obavezna da u skladu s potpisanim međunarodnim ugovorima promiče i garantira princip vladavine prava, što, između ostalog, podrazumijeva stabilne državne institucije, koje predstavljaju osnovu svakog demokratskog poretka.
Komentirajući u tom kontekstu upit u vezi s pojavom nepoštivanja/neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH kao najviše sudske instance i zaštitnika ustavnog poretka i ustavom zajamčenih prava i temeljnih sloboda, Omerdić podsjeća da Ustavni sud BiH ima izuzetno važnu ulogu u procesu evropskih integracija, te da je za njegovo efikasno djelovanje neophodno postojanje stabilnih državnih institucija.

Ističe da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće te da se o tim odlukama ne može i ne smije raspravljati, navodeći da, prema dostupnim podacima/evidenciji Ustavnog suda BiH, od 2004. godine do danas, 91 odluka tog suda nije implementirana, a da je u tom pogledu izostala reakcija nadležnih državnih organa.

"Ustavni sud BiH ne smije biti politiziran. Na izboru, odlukama i djelovanju Ustavnog suda se ne smije zasnivati dnevna politika, niti smije biti predmetom dnevnopolitičkog prepucavanja i/ili potkusurivanja. Pogrešna je svaka interpretacija u kojoj se kaže da tamo sjede - Bošnjaci, Srbi, Hrvati i 'stranci'. Tamo sjede sudije, a sudije donose odluke koje se moraju izvršavati i o kojima se ne raspravlja", izričita je.

Pojašnjava, nadalje da se nepoštivanjem odluka Ustavnog suda krše međunarodne i nacionalne obaveze te da BiH gubi nacionalni i međunarodni kredibilitet, a što se negativno reflektira na njen evropski integracijski proces.

"Odbijanjem da implementira odluke nacionalnih sudova, BiH krši i odredbe međunarodnog prava. Naime, na temelju člana 78. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ugovorne strane su se obavezale da će preduzeti sve neophodne mjere da bi se učvrstila vladavina prava i ojačale institucije na svim nivoima vlasti (u oblasti uprave općenito), a naročito u 'provođenju zakona i izvršavanju sudskih presuda'", precizira Omerdić.

Nadalje, podsjeća da se odlukama Ustavnog suda rješavaju pitanja iz svakodnevnog života počevši od povratka imovine do sudjelovanja u realizaciji aktivnog i pasivnog biračkog prava, te da kao takve imaju posebno značenje za građane BiH, ali i za samu BiH u kontekstu evropskih integracija i kredibiliteta na međunarodnoj pravno-političkoj sceni.

Na upit u kojem opsegu spomenuta situacija utječe na stvaranje ambijenta pravne (ne)sigurnosti u BiH upozorava da se ne može govoriti o pravnoj sigurnosti u sistemu gdje se odluke sudskih organa ne poštuju i ne implementiraju.

"Nemoguće je govoriti o pravnoj sigurnosti u onom državnom (i pravnom) sistemu gdje se odluke sudskih organa ne poštuju i ne implementiraju. O odlukama Ustavnog suda, pa i o svim ostalim sudskim odlukama se ne raspravlja. One se izvršavaju. Nadalje, izostanak pravne sigurnosti je direktno vezan i s pravnom odgovornošću. Naime, načelo podjele vlasti za cilj ima nezavisno, odgovorno djelovanje i zakonodavne, izvršne te sudske vlasti", ističe ona.

Istovremeno, navodi da svako nepoštivanje temeljnih demokratskih principa u konačnici povlači nefunkcioniranje državnog aparata vlasti, te nezadovoljstvo primarnih subjekata prava – građana u čije ime i za čiji račun se donose sve odluke, kao i da se neodgovornim pristupom temeljnim državnim funkcijama, neispunjavanjem preuzetih međunarodnih i nacionalnih obaveza cjelokupni sistem urušava.

Na upit u vezi s rizikom da prisutni trendovi u pogledu nepoštivanja sudskih odluka vode ka "pravnoj anarhiji", Omerdić odgovara da je anarhija možda suviše težak i oštar termin, ali, ukoliko se ovakav trend nastavi, povjerenje u državne institucije (svih nivoa vlasti) će se u potpunosti urušiti, a proces evropskih integracija nam nikada neće biti dalje.

"Kao država, nećemo biti u stanju izvršavati ni nacionalne ni međunarodne obaveze. Kako ćemo očekivati da nama neko sa strane vjeruje, ukoliko smo mi davno prestali vjerovati u naš sistem vlasti. Dakle, promptno se trebamo okrenuti uspostavljanju pravne države i dosljednoj primjeni principa vladavine prava", naglašava.

U tom kontekstu podsjeća da primaran zadatak svih suverenih organa vlasti jeste stvaranje normativnog okvira, zahvaljujući kojem će se omogućiti dosljedna i efikasna implementacija principa demokratije, vladavine prava, nediskriminacije i jednakosti svih građana.

"Ključni zahtjev sadržan u navedenim principima ogleda se u obavezi države da uspostavi vlast koja se 'mora obnašati prema pravnim procedurama, načelima i ograničenjima i u kojoj svaki građanin u slučaju kršenja njegovih prava ima na raspolaganju pravna sredstva odbrane protiv svih drugih subjekata prava, bez obzira na njihov društveni položaj i moć", zaključila je profesorica državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić u razgovoru za Fenu.
Prijavi grešku


Komentari (7)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...