BiH
0

Ombudsmeni FBiH: Stvarno stanje provedbe Općeg sporazuma nezadovoljavajuće

FENA
Stvarno stanje provedbe Općeg mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini ni nakon 12 godina nije zadovoljavajuće, rečeno je danas na okruglom stolu u Sarajevu gdje se razgovaralo o zaštiti ljudskih prava povratničke populacije.

Organizator okruglog stola je Srpsko građansko vijeće-Pokret za ravnopravnost u BiH, uz podršku Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

„Za izbjeglice i raseljene osobe nije dovoljno vratiti se u svoje prijeratne domove, nego je potrebno osigurati uvjete za održivi povratak“, uvodne su riječi pomoćnice ombudsmena FBiH Rade Kafedžić.

Istraživanja institucije Ombudsmena ukazuju na to da na održivi povratak utječe izostanak stvaranja uvjeta za vraćanje na posao, odnosno nemogućnost zapošljavanja.

„Ljudi se u najvećem broju žale na nemogućnost povratka na posao, jer je činjenica da su radnici u prvim ratnim godinama bespravno ostajali bez posla, a poslodavci su odbijali da ih vrate, pa su Ombudsmeni sačinili izvještaj gdje su ocijenili sve probleme člana 143. Zakona o radu“, kazala je Kafedžić, dodajući da je ova institucija više puta ukazivala vladi i parlamentu na nužne izmjene Zakona u dijelu koji govori o radnopravnom statusu i pravima radnika koji su nezakonito dobili otkaz u firmama u kojima su radili prije rata.

Spomenula je izvještaj što su ga u sklopu kampanje temeljene na pravima, podršci pomirenju i promociji reintegracije povratničke manjine sačinili Centar za promociju civilnog društva i Ombudsmeni FBiH. U njemu se navodi, naprimjer, kako odgovorne osobe u Kantonu Sarajevo ne poštuju Ustav BiH, odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda kao i druge odredbe o zaštiti ljudskih i građanskih prava. Sve to, kazala je, ima direktne posljedice na izgradnju klime povjerenja, tolerancije, proces povratka izbjeglih i raseljenih i njihovu integraciju u mjesta prijeratnog življenja.

Procjena je potkrijepljena podatkom da je u proteklih pet godina, koje je trebalo da budu „godine borbe za održivi povratak“, u Kantonu Sarajevo od 35.000 zaposlenih putem službe za zapošljavanje samo 1.162 Hrvata i 992 Srba. Nacionalna struktura zaposlenih u Kantonu Sarajevo je 84 posto Bošnjaka, 4,5 posto Hrvata, 3,37 posto Srba i više od osam posto „ostalih“.

Prepreku stvaranju uvjeta za održivi povratak Ombudsmeni vide, među ostalim, u kršenju prava na penziju građana povratnika u prijeratna prebivališta. Ističu i to kako „još ima slučajeva da povrat imovine i stanova nije izvršen te da se zbog različitih opstrukcija, vode dugotrajni postupci za predaju u posjed imovine i stanova“.

„Ured Ombudsmena FBiH u Sarajevu nije zaprimio niti jednu žalbu iz koje bi proizilazilo da se na području Kantona Sarajevo ne dozvoljava obrazovanje na maternjem jeziku ili da ima narušavanja ustavnog načela ravnopravne upotrebe jezika i pisma“, kazala je Kafedžić.

Učesnici okruglog stola su članovi kantonalnih i općinskih upravnih odbora SGV-PR, povratnici, rukovoditelji službi za povratak i predstavnici zavoda za zapošljavanje.