Okupile se hiljade vjernika iz BiH, Turske, Irana i drugih zemalja
Defile od preko 100 konjanika, odjevenih u tradicionalnu nošnju, nakon jučerašnjeg prolaska kroz Karaulu i Donji Vakuf, jutros je ispred Handagine džamije u Pruscu, kreno ka Ajvaz-dedinoj stijeni i platou Ajvatovice, udaljenim sedam kilometara od Prusca. Izvršena je prozivka bajraka i bajarkatara.
Kod Ajvaz-dedine stijene proučena je dova, a konjanici i hiljade vjernike stigli su na plato Ajvatovice prije 11 sati kada je, učenjem Kur'ana i ilhahijama, počela centarna svečanost 502. Dana Ajvatovice.
Desetine hiljada stigle su u protekla dva dana u Prusac i okolinu, kako bi posjetili najveće dovište muslimana u Evropi.
Nakon vijesti agencije Anadolija o otkazivanju dolaska tradicionalnog turskog vojnog orkestra Mehter, čelnici općine Buyuksehir u Ankari odlučili su na Ajvatovicu ipak poslati orkestar od 40 Mehterana, koji će danas uveseliti sve vjernike na Ajvatovici.
Predsjednik Organizacionog odbora Ajvatovice, travnički muftija Nusret Abdibegović, posebno je zahvalio agenciji na Anadolija na angažmanu koji je rezulturao dolaskog Mehtera na svečanost, rekavši kako je Anadolija najveći promotor Ajvatovice kada je u pitanju tursko govorno područje.
- dani Ajvatovice završit će, kao i ranijih godina, klanjanjem podne namaza. U isto vrijeme u džamiji Hasan Kafije Pruščaka u prusačkom naselju Srt bit će proučen mevlud i organiziran prigodan program za žene.
Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka i Bosne. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter. Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske.
Nakon 1946. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500.manifestacija održana je u junu 2010. godine. Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu na stjenovitom predjelu iznad kasabe.
Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
