Okrugli stol u Mostaru: Džemal Bijedić je bio integralista, nakon njegove smrti BiH tone
Učesnici okruglog stola u Bijedićevom rodnom gradu u organizaciji Muzeja Hercegovine koji tradicionalno obilježava ovaj datum prigodnim sadržajima kroz razne programe među kojima su izložbe, promocije knjiga, predavanja... danas su oživjeli sjećanja na lik i djelo ovog bh. političara, koji je za života napravio više nego su neki mogli i sanjati.
Profesor emeritus Historije države i prava BiH Enes Durmišević je kazao kako je Džemal Bijedić bio "Bosanski integralista" i čovjek vrlo svjestan situacije u kojoj je djelovao, što se tek sada može jasno vidjeti.
Ističe kako je Džemal Bijedić sa grupom Bosanaca učinio da BiH bude, ne baš ravnopravna u to doba, ali da je uveliko to bila njihova tendencija.
"Uvjetno bi se moglo kazati, poslije njegove smrti Bosna i Hercegovina počinje da tone, i naravno završili smo u 1992. godini, jer mnogi ljudi na vrhu Federacije nisu nikad prihvatili ono što se govorilo o ZAVNOBIH-u, AVNOJU-u da BiH bude ravnopravna" kazao je Durmišević te podsjetio na one probleme oko toga, "Dali je BiH trebala biti bosanska, a ne srpska i hrvatska".
Ističe kako ga je oduševila hercegovačka mudrost koju je imao Džemal Bijedić koji je, kako naglašava, bio svjestan svega, što se iz njegovih citata i sada može vidjeti, kao i to koliko je težio tome, da BiH bude ravnopravna.
"Ne bih pretjerao ni glorificirao, ali ako uzmemo njegovu funkciju, on je Bošnjak koji je zauzeo najvišu poziciju u Titovoj Jugoslaviji, tako da je to nevjerojatno značajna ličnost i raduje me da se o tome govoriti i ta kultura sjećanja da sad možemo drugačije govoriti bilo zbog iskustava bilo zbog onoga što nam se desilo od 1992. do 1995. godina, pa neke stvari drugačije vidimo. Ono što moramo učiti kao narod je taj historijski kontekst i da sabiremo sve te naše ljude, jer nas je toliko malo da nam treba svaki Bošnjak i svaki Bosanac", kazao je Durmišević.
Univerzitetski profesor političkih nauka Osman Sušić se govoreći o Džemalu Bijediću osvrnuo na "Položaj Bosne i Hercegovine u SFRJ", navodeći kako je ostavio neizbrisivi trag, ali smatra da se u bosanskohercegovačkoj kako naučnoj, tako i široj javnosti o njemu ne govori dovoljno.
"Mislim da trebamo raditi na osvjetljavanju lika i djela Džemala Bijedića koji spada, ne samo u najznačajnije historijske ličnosti 20. stoljeća, nego općenito najznačajnije ličnosti bosanskohercegovačke prošlosti. To je osoba koja se borila za ravnopravan položaj BiH, prvo unutar jugoslovenske federacije, a isto tako se borio za ravnopravan položaj Bošnjaka, odnosno u to doba muslimana. Jedna je od najznačajnijih ličnosti, koja je izvojevala to, da muslimani postanu ravnopravni unutar BiH, prvo sa dva druga naroda, a samim time ravnopravni i u tadašnjoj jugoslavenskoj federaciji", naglasio je Sušić.
Smatra da njegovo djelovanje i ono čime se bavio posjeduje univerzalnu poruku koja je primjenjiva i danas.
"Nažalost, 30 godina od nezavisnosti BiH, stvara se osjećaj da mi izučavamo događaje iz naše prošlosti iz 60.tih i 70-ih godina i stvara se osjećaj da BiH ide unazad umjesto da ide unaprijed. Mislim da se trebamo baviti ljudima poput Džemala Bijedića, Hamdije Pozderca i ljudi koji su se borili za Bosnu i Hercegovinu i da se na osnovu te njihove borbe izvuku pouke. Da nastavimo ono što su oni započeli 70-ih i 80-ih godina, jer nažalost su zaustavljeni u svojoj borbi, kako Džemal Bijedić, tako i Hamdija Pozderac, desetak godina poslije smrti Džemala Bijedića", zaključio je Sušić.
Trik Gordona Ramsaya za savršeno hrskavi pečeni krompir: Ključ je u jednom sastojku
