Uporedo je, prema istoj, hitnoj proceduri, razmotren i odobren Prijedlog zakona o plaćama policijskih službenika u Federaciji.
Isti dnevni red najavljen je i za sutrašnju, također vanrednu, sjednicu Doma naroda kao nivoa bez čije podrške nijedan pa ni ovi zakoni ne mogu stupiti na snagu.
Danas je zakon odobren tijesnom većinom glasova, a prethodno su poslanici teško dogovorili i njegovu proceduru, odnosno hitni postupak. Naime, prvo su glasanjem odbacili hitnu proceduru, što je značilo da će donošenje legislative biti značajno usporeno.
Nakon upozorenja iz Vladinih klupa u Parlamentu da zakon treba donijeti što prije, polemika između poslanika i pauze, Kolegij Doma iznašao je jednu poslovničku mogućnost pa je hitna procedura mogla biti ponovno predložena i odobrena, kako se ispostavilo, na novoj, također vanrednoj sjednici, održanoj odmah po završetku "stare"
Među zagovornicima obavezne hitne procedure, osim značajnog broja poslanika vladajuće Stranke demokratske akcije, ali i nekih opozicionih poslanika, bio je i federalni premijer Mustafa Mujezinović.
Upozorivši na rokove, on je kazao da Federacija treba da donese zakon o plaćama u organima vlasti da bi nastavila primati daljne tranše novca na osnovu stand-by aranžmana koji je država BiH postigla s Međunarodnim monetarnim fondom. Ukoliko to ne učini, došli bi u pitanje svi aranžmani s međunarodnim finansijskim partnerima, dodao je premijer, a oni treba da stabiliziraju federalni budžet.
Danas su podršku zakonu, predloženom inače iz Federalne vlade, izrazili u Parlamentu i predstavnici sindikata državnih službenika te i borački predstavnici, ali oni pod jednim uslovom koji je na kraju uvažen.
Uime Saveza ratnih vojnih invalida, predsjednik Safet Redžić je po otvaranju nove sjednice rekao da je Vlada kao predlagač odobrila u budućoj legislativi boračke zahtjeve o koeficijentima te o usklađivanju osnovice za plaće s eventualnom inflacijom, ali nije predvidjela prihodovni cenzus za sve budžetske korisnike, na čemu insistiraju borci kako oni ne bi ostali u praksi jedina budžetska kategorija pogođena ovom mjerom.
O visini i načinu određivanja prihodovnog cenzusa bit će riječi kasnije u budućem novom namjenskom propisu, napomenuo je Redžić.
Njegov, odnosno borački zahtjev za uvođenje odredbe o cenzusu za sve budžetske korisnike uvažen je tako što je Stranka demokratske akcije uložila amandman takve sadržine, a Vlada ga kao predlagač zakona potom odobrila pa stoga nije bilo potrebe da se o amandmanu izjašnjavaju još i poslanici.
Usvajanju teksta prethodila je na momente žustra polemika pozicije i opozicije, najviše iz redova vladajuće Stranke demokratske akcije i opozicione Socijaldemokratske partije BiH. Jedni druge su optuživali da ovu priliku koriste za predizbornu kampanju i dodvoravanje biračima. Polemika i replika je bilo i između nekih poslanika Stranke za BiH (Džemail Silajdžić) te bivših članova te partije (Aida Čikić) koji po istupanju iz tog stranačkog kluba sada u Parlamentu djeluju kao članovi Nezavisnog kluba za BiH.
Suština verbalnih sučeljavanja je tvrdnja SDP-a da su vlastodršci predvidjeli u zakonu značajne privilegije za sebe, kao što su i dosad uživali velika primanja. To su negirali članovi vladajućih partija tvrdeći da je u zakonu vođeno računa o potrebnim budžetskim uštedama.
Na riječi poslanika SDP-a Zukana Heleza da su, na primjer, ukupna primanja poslanika SDA Ibrahima Nadarevića bar za 2.000 KM viša od njegovih (na osnovu naknada za odvojeni život i drugih privilegija), Nadarević je replicirao: "Nudim vam u narednih deset godina moju plaću ako se Vaša tvrdnja pokaže i približno tačnom". Pritom je Nadarević ironično nazvao Heleza "božijim evlijom" i tim riječima ga oslovljavao u daljnoj diskusiji.
Velike polemike izazvala je i Helezova tvrdnja da neki članovi Parlamenta imaju ukupna primanja i do 6.000 KM. Helez je naveo primjer jednog delegata kojeg nije imenovao i za kojeg je ustvrdio da navedeni iznos ima na osnovu toga što je član jedne kantonalne skupštine i ujedno federalnog Doma naroda. Helez je ustvrdio i da neki poslanici imaju mjesečna primanja 15 puta viša od penzionerskih.
Među onima koji su replicirali ovom poslaniku bio je i predsjedavajući Predstavničkog doma Safet Softić, tvrdeći da ni njegova primanja kao najvišeg funkcionera u Parlamentu ne iznose 5.000 KM, što je cifra koja se odavno često spominje u medijima kad se govori o funkcionerskim privilegijama, a potpuno je netačna, kako tvrde iz vladajućih krugova.
Sudeći prema današnjim zbivanjima, o zakonu se očekuje burna rasprava i na sutrašnjoj sjednici Doma naroda.
Rad Predstavničkog doma je okončan za danas i bit će nastavljen u utorak redovnim zasjedanjem.
