Od prepoznavanja problema do djelovanja: Operativni plan za upravljanje invazivnim biljnim vrstama

Iste predstavljaju rastući problem, a podjednako rastu potrebna sredstva za iskorjenjivanje ovog problema. Procjene pokazuju da se troškovi upravljanja invazivnim vrstama učetverostručuju sa svakom proteklom dekadom. Ono što se danas može riješiti planski i ciljano, sutra postaje finansijski i ekološki teret. Upravo zato je pravovremeno djelovanje ključno.

Upravo takav iskorak trenutno se dešava u zaštićenim područjima Kantona Sarajevo, gdje je upravo završen proces izrade Operativnog plana za upravljanje invazivnim vrstama flore u pet zaštićenih područja Kantona Sarajevo, dokumenta koji predstavlja značajan pomak ka sistemskom pristupu upravljanja invazivnim vrstama u zaštićenim područjima. Projekat provodi Inicijativa za šumarstvo i okoliš -FEA, a sufinansiran je od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Zaštićena područja čuvaju najvrijednije dijelove prirode, uključujući rijetka staništa, osjetljive ekosisteme i vrste koje često ne opstaju izvan ovih prostora. Ipak, ni ona nisu izolovana od pritisaka iz okruženja. Invazivne biljne vrste šire se uz saobraćajnice, vodotoke, naselja i degradirane površine, a zatim postepeno ulaze i u zaštićene zone, gdje mogu narušiti prirodnu ravnotežu i dugoročno promijeniti strukturu ekosistema.

Upravo zato je razvijen operativni plan koji pomjera fokus sa općeg prepoznavanja problema na konkretne mjere upravljanja na terenu.

Plan razvijan kroz konsultativni proces

Važan segment izrade plana bila je saradnja sa institucijama i stručnom zajednicom. U januaru su održane radionice s ciljem da se plan prilagodi stvarnim potrebama i kapacitetima upravljanja.

Prva radionica održana je sa Kantonalnom javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, kao upravljačem ovih prostora. Tokom sastanka razmatrana je praktična primjenjivost predloženih mjera, usklađivanje aktivnosti s postojećim obavezama upravljača, te način organizacije monitoringa i terenskih intervencija.

Druga radionica organizovana je sa širim krugom interesnih strana, uključujući predstavnike institucija, stručnjake i druge relevantne aktere. Diskusija je pokazala da upravljanje invazivnim biljnim vrstama nije samo ekološko pitanje, već i pitanje nadležnosti, koordinacije i dugoročnog planiranja. Upravo kroz ovaj participativni pristup potvrđeno je da je za uspješno upravljanje neophodna saradnja više sektora i nivoa upravljanja.

Prvi plan ovog tipa u zaštićenim područjima u Bosne i Hercegovine

Operativni plan upravljanja invazivnim vrstama flore u pet zaštićenih područja Kantona Sarajevo predstavlja prvi dokument u Bosni i Hercegovini koji upravljanje invazivnim biljnim vrstama u zaštićenim područjima postavlja na sistemsku osnovu. Prethodno su na području Federacije BiH izrađeni akcioni planovi za ambroziju, pajasen i smuđ. Međutim, pitanjima invazivnih stranih vrsta u zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini se vrlo malo do sada posvećivalo pažnje, iako utjecaji invazivnih vrsta u zaštićenim područjima mogu biti izraženiji nego izvan njih, jer narušavaju ekološku ravnotežu u područjima koja bi trebala biti pod zaštitom.

Operativni plan upravljanja invazivnim vrstama flore u pet zaštićenih područja Kantona Sarajevo umjesto povremenih akcija uklanjanja pojedinih biljaka, uvodi sistem za prioritetne vrste i lokalitete, od rane detekcije i prijave nalaze do preporučenih metoda suzbijana i dugoročnog praćenja rezultata.

Poseban naglasak stavljen je na prostornu analizu i GIS kartiranje, kao i na kalendar aktivnosti usklađen s biološkim ciklusima biljaka, sve sa ciljem da intervencije budu efikasnije, te da se resursi koriste racionalnije.

"U praksi, plan donosi ono što je upravljačima najpotrebnije, a to su jasne procedure i metode djelovanja na terenu. Monitoring će se provoditi po standardizovanim protokolima, podaci će se objedinjavati u zajedničkoj bazi, a uspješnost mjera će se redovno procjenjivati. Time upravljanje invazivnim biljnim vrstama postaje kontinuiran proces, a ne povremena reakcija", naglasila je Belma Nahić, stručnjakinja za biološku raznolikost ispred Inicijative za šumarstvo i okoliš.

Bitno je naglasiti da ovakav pristup sistemskog upravljanja ne doprinosi samo očuvanju biljnih i životinjskih zajednica. Stabilni ekosistemi znače i očuvanu pejzažnu vrijednost, sigurnije prostore za posjetitelje i manje troškove u budućnosti. Drugim riječima, riječ je o ulaganju u dugoročnu otpornost prirode.

Primjer koji može ići dalje

Iskustvo ovog projekta pokazuje da se u Bosni i Hercegovini može razviti stručan, koordinisan i dugoročan pristup upravljanju invazivnim vrstama. Ovaj operativni plan može poslužiti kao model i drugim zaštićenim područjima u Federaciji BiH i širom zemlje. Jer čuvanje prirode danas znači i spremnost da se odgovori na nove izazove – na vrijeme, stručno i zajedničkim djelovanjem svih aktera od institucija, nevladinog sektora do samih građana i građanki.

Napomena: Projekat je sufinansirao Fond za zaštitu okoliša FBiH. Sadržaj ovog članka isključivo je odgovornost FEA - Inicijative za šumarstvo i okoliš i ne predstavlja nužno stav Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Više informacija o Fondu možete pronaći na www.fzofbih.org.ba.