Od Berlinskog kongresa do danas: Šta historija međunarodnih odnosa BiH može naučiti današnju diplomatiju?

Učesnici su predstavili radove koji obrađuju političke, kulturne i geopolitičke aspekte međunarodnog položaja BiH kroz protekla stoljeća do savremenog trenutka.

Konferenciju je otvorio direktor Instituta, dr. Mohammed Abasi.

“Sa ponosom ističemo da je Institut ‘Ibn Sina’ dao svoj doprinos jačanju akademske zajednice u BiH,” rekao je Abasi. Dodao je kako želi da mir i stabilnost postanu trajni temelji Bosne i Hercegovine, te je prisutnima poželio mnogo radosti i uspjeha.

Admir Lisica, šef organizacionog odbora, kazao je kako se konferencija bavi temama koje obuhvataju period od 19. vijeka do danas, te najavio objavu zbornika radova u junu.

“Imali smo priliku čuti izuzetno raznovrsne i značajne teme od strane uvaženih izlagača iz cijele BiH,” istakao je Lisica.

Među izlaganjima na konferenciji, profesorica Dževada Garić govorila je o geopolitici 19. stoljeća i njenim posljedicama na međunarodni položaj Bosne i Hercegovine. Omer Merzić predstavio je rad o kulturnom uticaju Mađarske na Bosnu i Hercegovinu od 1878. do 2025. godine, dok je Muhamed Mujakić analizirao regionalizaciju Bosne i Hercegovine kroz historiju kao implikaciju stranih sila.

Nedim Sedić se fokusirao na dodire Bošnjaka Cazinske krajine sa dinastijom Habsburg i političko snalaženje lokalne elite tokom austrougarske okupacije. Admir Lisica izložio je rad o odnosima Istoka i Zapada u diplomatiji Alije Izetbegovića od 1991. do 1996. godine.

Alma Hajrić – Čaušević analizirala je nacionalne i etničke uzroke genocida nad Bošnjacima, dok je Ermin Kuka govorio o aspiracijama Srbije prema Istočnoj Bosni i mogućim odgovorima od Dejtona do danas. Harun Išerić se bavio uticajem entitetskog uređenja na međunarodne odnose BiH od 1995. do 2025. godine.

Harun Nuhanović predstavio je alternativne pravce u vanjskoj politici kroz rad Bosna i Hercegovina na raspuću u postratnom periodu. Jahja Muhasilović izlagao je o ulogi Turske u BiH i potrebi za multivektorskom vanjskom politikom, dok je Amer Osmić govorio o Granicama etničkog prostora “Dejton migracije i redefiniranje demografske slike BiH”.

Ermin Veličanin analizirao je pravno-političke izazove odnosa između BiH i Srpske pravoslavne crkve, a Belmin Herić govorio je o historijskom razvoju i savremenim tendencijama u odnosima Irana i BiH.

Rabija Arifović izložila je rad o implementaciji Aneksa VII Dejtonskog sporazuma i izazovima održivog povratka, dok je Samir Sinanović govorio o Bosni i Hercegovini između normativne moći EU i geopolitičkih realnosti. Na kraju, Amina Hadžić predstavila je temu o strateškoj koherenciji unutrašnje i vanjske politike kao preduslovu uspješne diplomatije BiH.

Zaključci konferencije jasno pokazuju da bosanskohercegovačka diplomatija i danas može mnogo naučiti iz vlastitog historijskog iskustva u međunarodnim odnosima – kako iz izazova, tako i iz primjera uspješnog pozicioniranja kroz različite epohe.