Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta UNSA obilježio 75 godina svog postojanja
Organizator događaja bio je Centar za historijska istraživanja Filozofskog fakulteta. Konferencija je organizirana pod nazivom "Bh. historija kroz vizuru alumnija Odsjeka za historiju" u cilju predstavljanja trenutnih rezultata bh. historije i srodnih nauka - historije umjetnosti i arheologije.
Otvaranju konferencije prisustvovao je gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić (SDP), predstavnici Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja i rukovodstvo UNSA-e.
Kako su saopćili organizatori, prvog dana su predstavljeni rezultati istraživanja stručnjaka iz oblasti prahistorije, antike, srednjeg vijeka i osmanskog perioda.
Naime, 14 doktora nauka i tri magistra struke predstavila su teme kojima se problematiziraju neolitski alat, Batonov ustanak, majčinstvo kod Ilira, rano kršćanstvo, dvorski skriptorij bosanskih kraljeva, potomke vojvode Vlatkovića, urbanizaciju na prostoru srednjovjekovne Bosne, feudalizam u historiografiji, nekretnine bosanskih velikaša u Dubrovniku, nove arheološke nalaze iz srednjovjekovne Bosne, vezu između stećaka i ranih nišana te prozopografiju važnih ličnosti iz osmanskog perioda.
Drugi dan konferencije bio je posvećen novijoj historiji Bosne i Hercegovine, o čemu je govorilo 16 alumna Odsjeka za historiju u zvanju doktora nauka. Kroz tri panela prezentovani su rezultati arhivskih istraživanja različitih tema iz socijalne, ekonomske, političke i kulturne historije.
Predstavljen je širok spektar tema - problem samoubistva i arhitekture u austrougarskom periodu, položaj Bosne i Hercegovine u Prvom svjetskom ratu, fenomen nadriljekarstva u periodu Kraljevine Jugoslavije, kultura sjećanja u Bosanskoj krajini, likovna umjetnost u periodu socijalizma, položaj "gastarbajterki" u društvu, razumijevanje raspada Jugoslavije na primjeru predstave "Sveti Sava", odnos historičara prema savremenim događajima, historijsko razumijevanje pojma "etničko čišćenje", odluke Međunarodnog krivičnog tribunala kao historijski izvor, povezanost geopolitike i historije i doprinos Odsjeka za historiju nastavnom procesu u Bosni i Hercegovini.
Posljednjeg dana konferencije održana je doktorska radionica za studente završnih godina doktorskog studija Odsjeka za historiju. Doktoranti su u saradnji sa svojim mentorima pripremili zanimljivu radionicu koja se temeljila na razumijevanju određenih procesa i pojava iz različitih razdoblja bh. prošlosti.
Predstavljeni su i neki novi metodološki pristupi, pa su tako teme iz klasične historije analizirane iz perspektive savremenih tehnologija, kreativnih industrija i filozofsko-historijskih promišljanja.
Budući doktori moderne i savremene historije i njihovi mentori predstavili su zanimljiva istraživanja o humanitarnom radu u Drugom svjetskom ratu i položaju žena u jednoj mikroregiji u periodu socijalizma. Svi tematski okviri bili su ograničeni na prostor današnje Bosne i Hercegovine.
Kako su saopćili organizatori, ovo je jedna od najvećih historiografskih konferencija koja je organizirana u posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini, gdje se na jednom mjestu okupilo više od 30 bh. doktora historijskih i srodnih nauka, a koji svoja istraživanja provode na 11 različitih naučnih institucija.
Predstavljeni rezultati pokazuju, kako su ocijenili, posvećenost domaćih stručnjaka i institucija izučavanju historijskog nasljeđa kroz nove tematske i metodološke okvire. Konferencija nije imala međunarodni karakter jer se, kako su istakli, željelo ukazati na važnost domaće naučne produkcije.
Smatraju da je na temelju izloženih rezultata istraživanja vidljivo da je bh. historiografija u uzlaznoj putanji. Nove generacije stručnjaka, kako su saopćili, propituju, analiziraju i tumače fenomene iz prošlosti značajno više nego što je javnost upoznata s tim. Zbog toga je jedan od ciljeva ove konferencije bio popularizacija bh. historije i njenih istraživača, kao i povezivanje matičnog Odsjeka s generacijama nekadašnjih studenta.
