Od 2017. sve veća upotreba "rezervnih listi" u institucijama BiH
Nevladin sektor godinama upozorava na brojne malverzacije prilikom prijema državnih službenika, kako na nivou institucija BiH tako i na nivou bosanskohercegovačkih entiteta FBiH i RS. Na zloupotrebe sistema, pored nevladinih organizacija, već godinama u izvještajima o finansijskoj reviziji upozoravaju i Ured za reviziju institucija BiH, kao i Ured za reviziju institucija u FBiH.
Eklatantan primjer za zloupotrebe sistema zapošljavanja u javnim organima jeste, ponovo aktuelizirani, način koji je u institucijama BiH usavršio ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, a koji mu je omogućio da na osnovu jednog konkursa za jedno radno mjesto primi i po četiri-pet stranačkih poltrona u Ministarstvo vanjskih poslova BiH. S obzirom na to da MVP BiH nije privatna turistička agencija za putovanja Igora Crnadka, sasvim je jasno da će tim uposlenicima plaću isplaćivati građani BiH, a ne samo članovi PDP-a i SDS-a.
Posebno je zabrinjavajuće što je Crnadkov recept zloupotrebe rezervnih listi u posljednje dvije godine "zaživio" kao sasvim normalna praksa u institucijama BiH. U tom periodu, pored Crnadka, rezervnim listama koristili su se i direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, ministar pravde BiH Josip Grubeša i brojni drugi.
Kako funkcioniše zapošljavanje putem rezervnih listi:
Sistem zapošljavanja putem rezervnih listi u praksi izgleda ovako: Agencija za državnu službu (ADS) BiH na zahtjev MVP-a BiH raspiše konkurs za prijem jednog državnog službenika; na javni konkurs prijavljuju se osobe bliske ministru ili političkoj stranci koju predstavlja; na javni konkurs prijavljuju se i drugi bh. državljani s nadom da će biti zaposleni; nakon završene konkursne procedure, igrom slučaja i u skladu sa zakonom komisija koju čine uposlenici ADS BiH i MVP BiH utvrđuje listu na kojoj su najbolje rangirane osobe bliske ministru (npr. prvo, drugo, treće i četvrto mjesto na listi); nakon utvrđivanja liste ADS BiH postavlja prvorangiranu osobu na mjesto državnog službenika; osoba bliska ministru počinje da radi probni radu u MVP-u BiH koji traje godinu dana; prije isteka probnog rada ministar prebacuje službenika na drugo radno mjesto u MVP-u; nakon toga se obraća ADS BiH i traži aktiviranje rezervne liste jer je premještanjem službenika ostalo nepopunjeno radno mjesto; ADS BiH aktivira rezervnu listu i u MVP BiH "upada" drugoplasirani kandidat koji je također blizak ministru; nekoliko mjeseci poslije ministar premješta i drugoplasiranog kandidata ne drugo radno mjesto u MVP BiH; ponovo se aktivira rezervna lista pa posao dobija i trećeplasirani kandidat blizak ministru i tako dalje.
Javna je tajna kako se posao u državnim institucijama, na svim nivoima, uglavnom ne može dobiti bez političke podrške. To se ne odnosi samo na rukovodeće službenike, već na sve platne razrede, počevši od referenata, stručnih saradnika, savjetnika pa sve do šefova. Ipak, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine do danas nikada nije pokrenulo istragu o zloupotrebama sistema zapošljavanja u institucijama BiH iako bi borba protiv korupcije i kriminala, a posebno u koje su umiješane političke elite, trebala biti prioritetna.
Ovim povodom kontaktirali smo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pitanjem da li su formirali predmet o zloupotrebama sistema rezervnih listi prilikom zapošljavanja državnih službenika u institucijama BiH, ali do zaključenja teksta nismo dobili nikakav odgovor.
Iz Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, koji je u izvještajima za 2017. godinu, ali i za 2018. godinu upozorio na devijacije vezane za rezervne liste, rekli su za Klix.ba kako su njihovi izvještaji javno dostupni bh. pravosuđu.
"Izvještaji o reviziji, u svom cjelovitom obliku, javno su dostupni svima pa tako i institucijama nadležnim za provođenje odgovarajućih istražnih i drugih radnji", kazali su nam iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Ured za reviziju institucija BiH u izvodu iz Izvještaja o finansijskoj reviziji ADS BiH za 2017. godinu naveo je da je "prema dobivenim podacima od Agencije za državnu službu BiH, kao i na osnovu prikupljenih podataka i informacija u procesu revizije, konstatovano 18 slučajeva korištenja rezervnih listi pri zapošljavanju državnih službenika u institucijama BiH u 2017. godini (šest slučajeva u Ministarstvu vanjskih poslova, šest u Ministarstvu civilnih poslova, tri u Direkciji za evropske integracije i tako dalje)".
Slični navodi izneseni su i u Izvještaju o finansijskoj reviziji ADS BiH za 2018. godinu gdje piše da je "procesom revizije konstatovano da je i u 2018. godini u 20 slučajeva korišten institut rezervne liste iz člana 29. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, a nakon pomjeranja državnog službenika u toku probnog rada i to: po osnovu internog premještaja (16 slučajeva), kraćeg odsustva iz državne službe (jedan slučaj), eksternog premještaja (dva slučaja) i unapređenja (jedan slučaj)".
"Od navedenog broja, u Ministarstvu vanjskih poslova BiH institut rezervne liste korišten je šest puta (pet slučajeva u 2018. godini i jedan na prijelazu godine uz aktiviranje u 2019. godini), u Direkciji za evropske integracije pet puta (tri interna premještaja i dva eksterna), u Službi za poslove sa strancima tri puta, Ministarstvu pravde dva puta (jedan na prijelazu iz 2017. u 2018.) te po jedan slučaj u Ministarstvu finansija i trezora, Agenciji za policijsku podršku, Ministarstvu civilnih poslova, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice", kazali su nam iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Kako kažu, tokom 2015. i 2016. godine broj korištenja rezervnih listi, prema reviziji raspoloživim podacima, je bio znatno manji u odnosu na 2017. i 2018. godinu te se ovaj institut, znatnim dijelom, koristio u slučajevima koji su, prema mišljenju revizije, bili opravdan razlozi za njegovo aktiviranje.
"S obzirom na to da је izdavanjе saglasnosti institucijama BiH za promjenu radno-pravnog statusa zaposlenih, koje su za posljedicu imale aktiviranje rezervnih listi u nadležnosti Agencije za državnu službu BiH, upućujemo vas da se ovoj agenciji obratite za zvanične podatke o broju uposlenika zaposlenih primjenom sistema rezervnih listi", rekli su nam iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Podatke o broju zaposlenih službenika putem rezervnih listi od Agencije za državnu službu BiH još uvijek nismo dobili.
"Više informacija o nalazima revizije u vezi s navedenom problematikom sadrže izvještaji finansijske revizije Agencije za državnu službu za 2017. i 2018. godinu, kao i izvještaji za institucije koje su putem primjene instituta rezervne liste vršile zapošljavanje državnih službenika. Ova je pojava, između ostalih, bila jedna od osnova za izražavanje mišljenja s rezervom na usklađenost poslovanja institucijama BiH u 2017. i 2018. godini", kazali su nam iz Ureda za reviziju institucija BiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
