Obustava izdavanja bh. viza u Indiji tek sada, iako se za popunjene kvote zna mjesecima: Ko je nadležan, ambasador ili ministar?
Obustava se odnosi na radne vize i vize za privremeni boravak radnika iz Indije, Bangladeša, Nepala i Šri Lanke i trajat će najmanje do 6. januara 2027. godine.
Hrle je kao razlog naveo to što nadležne institucije ne dostavljaju podatke o popunjenosti kvota za strane radnike koje utvrđuje Vijeće ministara BiH.
Šta kažu propisi
Pravilnik o izdavanju vize za dugoročni boravak propisuje da ministar vanjskih poslova BiH može posebnom odlukom privremeno obustaviti zaprimanje zahtjeva za vize u nekoj ambasadi ili konzulatu. To može uraditi iz razloga sigurnosti, zaštite javnog zdravlja, više sile ili drugih opravdanih razloga koji onemogućavaju redovan rad predstavništva. Isti pravilnik predviđa da zahtjev za vizu, izuzetno, može zaprimiti i drugo predstavništvo BiH.
Hrle je, međutim, obustavio potpisivanje viza, što je drugačija mjera od one koju pravilnik daje ministru. Osnov za takvu odluku šefa ambasade nismo pronašli ni u Zakonu o strancima BiH. Po tom zakonu o svakom zahtjevu za vizu odlučuje se pojedinačno - viza se izdaje ili se zahtjev odbija iz razloga koje zakon navodi.
Jedina opća obustava izdavanja viza u ambasadama BiH dosad je uvedena 2020. godine, na početku pandemije koronavirusa. Odluku je tada donijelo Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova.
Nije poznato je li Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odobrilo Hrlinu odluku ili je s njom upoznato. Prošle sedmice, iako smo pokušali, od ministra Konakovića nismo uspjeli dobiti informacije o problemima u vezi s izdavanjem viza u Ambasadi BiH u New Delhiju.
Ambasada ne izdaje radne dozvole
Prema Zakonu o strancima BiH, godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara. Radne dozvole izdaju organi za zapošljavanje Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, a za vizu D potrebna je i prethodna saglasnost Službe za poslove sa strancima. Ambasada nije nadležna ni za kvote ni za radne dozvole.
Prema nezvaničnim informacijama, broj izdatih radnih dozvola premašio je godišnji limit još sredinom 2026. godine, ali su entitetske institucije nastavile izdavati dozvole. Posljedice obustave sada snose poslodavci koji su dozvole uredno pribavili, a radnike ne mogu dovesti.
Za kvote znao mjesecima
Hrle na podacima o kvotama insistira od sredine godine, navodi FENA, iako je za Klix.ba ambasador prošle sedmice kazao da podatke ne dobija mjesec i po ili dva i da je zbog toga namjerno usporavao zakazivanje termina.
"Bez te informacije mi ne možemo zakazivati termine i to je razlog namjerne usporenosti", rekao je tada.
Tako se nameće svojevrstan paradoks jer sistem koji je omogućavao prethodnu kontrolu zamijenjen je sistemom podložnim zloupotrebama, da bi se potom potreba za kontrolom koristila kao obrazloženje za ograničenja viznih postupaka.
Odluka o suspenziji, međutim, donesena je tek sada, četiri dana nakon teksta na Klixu, kada su se pojavile informacije o mogućim zloupotrebama u sistemu zakazivanja termina putem Google kalendara, o čijim smo ozbiljnim nedostacima izvještavali.
Problemi sa zakazivanjem počeli su mnogo ranije. Hrle je 19. novembra 2025. godine uveo zakazivanje termina putem Google kalendara. Ranije su se termini zakazivali mailom, uz slanje dokumentacije, a novi sistem omogućava da termin rezerviše bilo ko, bez dokumentacije i bez dokaza da mu viza zaista treba. Kalendar je sada popunjen godinama unaprijed, a pojavile su se i lažne stranice koje su termine nudile za 30 do 100 eura.
Tako je sistem s prethodnom provjerom dokumentacije zamijenjen sistemom bez provjere. Potreba za provjerom sada se navodi kao razlog za obustavu viza.
Upozorenje stiglo preko ambasada EU
Hrle tvrdi da informacija o ugroženoj kvoti nije stigla od domaćih institucija.
"Ambasada BiH u Indiji nije bila obaviještena da je ugrožena dogovorena kvota Vijeća ministara, ta informacija do nas je izvanredno stigla posredstvom ambasada EU", kazao je za FENA-u.
Nije poznato jesu li predstavnici Evropske unije o tome službeno obavijestili institucije u Sarajevu. Na pitanje je li Vijeće ministara nakon probijanja limita dalo instrukcije i kako su reagovali evropski partneri, ambasador nije dao konkretan odgovor.
Ambasada u saopćenju navodi da odluka nema veze sa stranim radnicima ni viznim aplikacijama, iako se obustava odnosi upravo na vize za strane radnike.