Ubijene 122 osobe
74

Obilježena 31. godišnjica ratnih zločina u Kalinoviku: Glavni počinitelji još nisu procesuirani

FENA
Obilježena 31. godišnjica ratnih zločina u Kalinoviku (Foto: FENA)
Obilježena 31. godišnjica ratnih zločina u Kalinoviku (Foto: FENA)
Ključni problemi članova porodica ubijenih i nestalih osoba iz Kalinovika su sporo traženje i nedostatak informacija o nestalim osobama te konstantno veličanje ratnih zločinaca, poručeno je danas sa obilježavanja 31. godišnjice zločina u Kalinoviku.
Obilaskom nekadašnjih logora i stratišta, među kojima je zloglasni logor "Barutni magacin", te polaganjem cvijeća i odavanjem počasti ubijenim žrtvama, danas su porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani, obilježili godišnjicu zločina. Obilježavanje godišnjice je organizovalo Udruženje "Istina - Kalinovik '92".

Nedostatak informacija i veličanje ratnih zločinaca 

Predsjednik tog udruženja Samir Vranović izjavio je da glavni počinitelji zločina u Kalinoviku još nisu procesuirani i da se nalaze u Srbiji, ali je podsjetio da mjesta stradanja još nisu obilježena zbog opstrukcije lokalnih vlasti.

"Nedostatak informacija je ključno za porodice koje traže svoje ubijene nestale članove, jer teško je, pa čak i nemoguće pronaći prave informacije o pronalasku primarnih i sekundarnih grobnica. Porodice ne odustaju, čekaju da se smiluju ubice ili poštene komšije koji imaju malo savjesti da pokažu lokacije gdje se nalaze ubijeni iz logora smrti u Kalinoviku", kazao je Vranović.

Ukazao je da dodatni problem predstavlja glorifikacija osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te da uprkos izmjenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko i koje se odnose i na zabranu veličanja ratnih zločinaca, mural posvećen Mladiću nikada nije uklonjen.

"Lokalne vlasti se ograđuju od odgovornosti. Osim murala, u centru Kalinovika postavljen je spomenik Ratku Mladiću. Veličanje ratnih zločinaca vrijeđa porodice ubijenih i nestalih i preživjele žrtve zločina u Kalinoviku", napomenuo je.

Vranović je rekao da od Tužilaštva Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika očekuje konkretne poteze na primjeni spomenutog zakona i uklanjanje murala osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Također je podsjetio da su ključni počinitelji zločina u Kalinoviku još uvijek na slobodi u Srbiji.

"Članovi porodica ubijenih i nestalih, kao i preživjeli logoraši 31. godišnjicu zločina u Kalinoviku dočekuju s ogorčenjem, jer ključni počinitelji zločina nad civilima nisu privedeni pravdi i uživaju slobodu u Srbiji", istakao je.

(Ne)procesuiranje odgovornih

Vranović tvrdi da pojedini tužitelji, a sada i uže rukovodstvo Tužilaštva Bosne i Hercegovine, svjesno opstruiraju podizanje optužnice protiv Gruja Lalovića i Boška Govedarice, ključnih ratnih zločinaca iz Kriznog štaba koji su planirali i direktno komandovali etničko čišćenje bošnjačkih civila i formiranje logora.

"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 31 godinu nakon zločina ne poduzima konkretne korake, iako se imena spomenutih zločinaca navode u postojećim presudama Suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na zločine u Kalinoviku. Zbog nerada Tužilaštva na ovim predmetima, uprkos insistiranju našeg udruženja, od visokog predstavnika Christiana Schmidta zatražili smo pomoć, ali do sada nismo imali pozitivne reakcije od njega, kao ni od glavnog tužitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine", ukazao je.

Naglasio je da je Sud Bosne i Hercegovine izrekao pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, ali da protiv ključnih krivaca nije podignuta optužnica. Vranović je kazao da je u Srbiji presuđen pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) Dalibor Krstović zvani Dado zbog silovanja te da je zbog tog zločina osuđen na devet godina zatvora.

Haški tribunal (ICTY) je za zločine u Kalinoviku i Foči osudio komandira specijalne dobrovoljačke jedinice Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.

"Ukupno je do sada na ova tri suda za ratne zločine presuđeno 94 godine zatvora za zločine u Kalinoviku, a to je vrlo malo", mišljenja je.

Mjesta zločina nisu obilježena

Vranović je napomenuo da mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena.

"Osnovna škola Kalinovik služila je u proteklom ratu kao logor, zatim zloglasni logor 'Barutni magacin' je u ruševnom stanju, a vlasti ignorišu pozive našeg udruženja da se logor, u kojem su još vidljivi tragovi zločina, obilježi kao mjesto stradanja", izjavio je.

Na mjestu stradanja Mehka brda, dodao je Vranović, ubijeno je 13 civila, kod štale Tuzlaka u selu Ratine u općini Foča strijeljano je 25 muškaraca koji su nakon ubistva spaljeni, a na lokalitetu Tuneli-Miljevina ubijeno je 37 osoba.

Udruženje "Istina - Kalinovik '92" postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka samo zahvaljujući tome što je riječ o privatnom posjedu, no vlasti ignorišu apele Udruženja da se i druga stratišta i mjesta zločina obilježe. U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 osobe.

U okviru obilježavanja 31. godišnjice zločina u Kalinoviku, 22. jula je u Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik - više od zločina" reditelja Avda Huseinovića o zločinima nad Bošnjacima u Kalinoviku 1992. godine, na osnovu izjava žrtava zločina i sudskih činjenica.