Kasim Prohć rodio se u Konjicu 25.10.1937., a umro je u Zagrebu 30.11.1984.,da bi dva dana kasnije bio sahranjen na konjičkom gradskom groblju Musala. U Konjicu Prohić završava osnovnu školu i gimnaziju, a u Sarajevu Filozofski fakultet, gdje doktorira 1964.godine. Prohić je predavao estetiku i modernu filozofiju, a funkciju dekana na Filozofskom fakultetu obavljao je od 1980.do 1983. godine.
Bio je urednik filozofskih i književnih časopisa, prevodio djela svjetskih filozofa, a napisao je poznata djela Figure otvorenih značenja, Odvažnost izricanja, Marksistička kultura mišljenja i druga, a sabrana djela u šest tomova izašla su iz štampe 1988. godine. Za studiju o djelu Meše Selimovića "Činiti i biti“ i studiju o poeziji Maka Dizdara "Apokrifnost poetskog govora“, Prohić je 1974. godine, dobio 27- julsku nagradu BiH.
U posljednjim godinama života, profesor Prohić aktivno učestvuje u mnogim naučnim projektima, kulturnoj razmjeni, okruglim stolovima i u razgovorima o širem jugoslavenskom kulturnom prostoru, gdje je uvijek isticao bosansku posebnost i samostalnost. Prohić je još 1983. godine, i pored pritisaka i prijetnji, hrabro i dostojanstveno razobličavao nacionalizam beogradskih krugova i može se reći da je jedan od prvih koji je položio život u odbrani BiH. S tek navršenih 47 godina, poslije kratke i teške bolesti umire 30.11.1984. godine.
"Uspomena na Kasima možda će jednog dana biti zaboravljena, ali pisana riječ Kasima Prohića predstavlja perlu ne samo misli i vrednota bošnjačkog naroda nego i ove složene zemlje Bosne kojoj je s toliko srca, uma i dara pripadao“, rekao je akademik Vladimir Premec, na jednom okruglom stolu.