BiH
154

Ništa od prijedloga Dodika i Čovića: Pozicija Ustavnog suda ne može se mijenjati bez izmjene Ustava BiH

Piše: E. Mušinović
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Milorad Dodik i Dragan Čović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Mala je vjerovatnoća da će u praksi zaživjeti najavljeni prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji će u parlamentarnu proceduru uputiti SNSD i HDZ BiH. Naime, za promjenu pozicije ovog organa potrebno je izmijeniti Ustav BiH, što u prijevodu znači da bi SNSD-ov i HDZ-ov prijedlog trebalo da podrže dvije trećine zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik HDZ-a Dragan Čović zajednički su najavili da će u Parlamentarnu skupštinu BiH uputiti zakon kojim je predviđeno ukidanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te da će u narednom periodu obaviti razgovore s predsjednicima parlamentarnih stranaka kako bi izlobirali podršku.

Prema svim raspoloživim informacijama, Dodikov i Čovićev prijedlog propao je i prije nego je upućen u parlamentarnu proceduru s obzirom na to da zastupnicima i delegatima iz Stranke demokratske akcije (SDA) i opozicionih stranaka ne pada napamet da udovolje SNSD-u i HDZ-u.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović (SDA) kazao je u razgovoru za Klix.ba kako nije dobro da samo dvije političke stranke prave prijedloge tako važnih zakona kao što je zakon o Ustavnom sudu BiH.

"To je toliko važno pitanje da čak ni parlamentarna većina nije dovoljna za to već je potrebno u taj proces uključiti sve parlamentarne stranke u našoj zemlji", rekao je Džaferović.

Istakao je da niko još uvijek nije vidio prijedlog zakona i da stranke mogu samo pretpostavljati šta u njemu piše tako da o zakonu može suditi samo na osnovu nekih od ranijih prijedloga SNSD-a koji su bili u parlamentarnoj proceduri.

"Ako uzmemo to u obzir, kao i medijske najave koje se tiču najnovijih aktivnosti SNSD-a i HDZ-a, onda je to nešto što je apsolutno neprihvatljivo. To je nešto što neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je on.

Kako nam je objasnio, jedan od razloga za to je činjenica što Ustavni sud BiH prema Ustavu BiH ima autonomnu poziciju kada je riječ o procedurama po kojima radi.

"Jednostavno, nije moguće propisivati zakonom procedure Ustavnog suda BiH, a da se prije toga ne promijeni Ustav BiH. Nije slučajno u Ustavu postavljena ovakva pozicija Ustavnog suda BiH, ona odgovara složenoj strukturi BiH. Ovakva pozicija Ustavnog suda BiH omogućava BiH da može funkcionisati kao država", rekao je Džaferović.

Šefik Džaferović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Šefik Džaferović (Foto: Arhiv/Klix.ba)

Jedno od važnijih pitanja svakako jesu i strane sudije u Ustavnom sudu BiH koje nisu slučajno ukomponovane u ukupnu strukturu. Džaferović ističe da je i to vezano za složenu strukturu naše zemlja te da je to, prema njegovom mišljenju, dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Nije moguće govoriti samo o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH, a ne govoriti o drugim stvarima kao što su entiteti, složene procedure donošenja odluka i entitetsko glasanje. Govoriti samo o stranim sudijama značilo bi proizvesti disbalans u Dejtonskoj ravnoteži", kazao je Džaferović.

Kako kaže, SDA nema nikakvih problema da priča i o stranim sudijama, ali da se tada mora govoriti o entitetima i entitetskom glasanju, kao i o svemu onome što predstavlja dio Dejtona.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je ranije da je uvjeren da će u BiH doći do zastoja na svim nivoima vlasti ukoliko bošnjački politički lideri ne prihvate inicijativu SNSD-a i HDZ-a o donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH.

Džaferović ističe da je BiH zemlja koja je na evropskom putu i da je Dodik potpisao izjavu Predsjedništva BiH na početku 2015. godine, koja se tiče novog pristupa EU na evropskom putu BiH.

"Ukoliko žele poštovati ono što su potpisali i na taj način iskažu privrženost evropskom putu BiH onda će se pridržavati svega onoga što je sadržano u toj izjavi. Nema nikakvih mogućnosti za bilo kakva uslovljavanja i svako ko to bude radio svojim ponašanjem pokazuje da nije opredijeljen za EU. To onda treba biti pitanje odnosa EU i tih političara", rekao je Džaferović.

Zaključio je da EU treba prepoznati političare koji blokiraju napredak naše zemlje na putu ka EU te prema njima poduzeti mjere, a ne da kompletna država i svi njeni građani ispaštaju zbog toga.