Čija je krivica
12

Neuspješni sastanci bh. i hrvatskih zvaničnika o sukcesiji mogli bi BiH ostaviti bez vrijedne imovine

Klix.ba
Josip Grubeša i Goran Marić u Zagrebu
Josip Grubeša i Goran Marić u Zagrebu
Danas će se u hrvatskom Saboru razmatrati konačan prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom, među kojima su i nekretnine za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Bosna i Hercegovina, koja raspolaže sa brojnim nekretninama u susjednoj zemlji, mogla bi ostati bez svoje imovine.

Naime, danas bi mogao biti usvojen prijedlog Zakona kojim će Republika Hrvatska imati pravo da bh. imovinu, za koju nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, ustupi na upravljanje trećim osobama na period od trideset godina.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša sastao se tokom februara 2018. godine u Zagrebu s ministrom državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem, a tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država. Uprkos naporima ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišem nivou, uspjeh je izostao, saopćili su iz Ministarstva pravde BiH.

"Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije regulirano je da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druge pravne osobe imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od države u skladu s ustanovljenim standardima i normama međunarodnog prava i neovisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih osoba. Odredbom čl. 2. stavak (1) tačka b) Aneksa G Sporazuma je određeno da će svaki navodni prijenos prava na pokretnim i nepokretnim stvarima učinjen nakon 31. decembra 1990. godine i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti s podstavkom a) ovog članka biti bespredmetan i nevažeći, navode u Ministarstvu pravde BiH.

Pregovori državnih izaslanstava Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zaključenju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli su još 1997. godine. Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ ("Službeni glasnik BiH“ broj: 43/01), pregovori su nastavljeni i vođeni tokom 2004. godine pa sve do 2009. godine.

Nakon niza pregovora ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa između ovih dviju zemalja nije zaključen.

Iz Ministarstva pravde BiH ističu da nastavljaju rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja, a koja potpadaju pod Aneks G Sporazuma o pitanjima sukcesije.

"U tom pravcu 9. maja 2016. godine dali smo saglasnost na Okvirni program aktivnosti članova zajedničkih tijela i članova pregovaračkih timova za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije koje je izradilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Ministarstvo pravde BiH je u više navrata pokušalo zakazati sastanak s visokom predstavnicom Republike Hrvatske za pitanja sukcesije, kako bi se razgovaralo o bezuvjetnoj primjeni Aneksa G Sporazuma, kao pravnog okvira za rješavanje mnogih zahtjeva imovinskopravne prirode.

Jedna od teza koju je Ministarstvo pravde BiH dostavilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH za razmatranje na zajedničkoj sjednici 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske je i pitanje zaključenja Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske, kojim bi se riješilo i pitanje stjecanja prava vlasništva državljana ovih dviju država na nekretninama", navode u bh. ministarstvu.

Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dviju suverenih država i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem, kažu u ministarstvu.

"Republika Hrvatska ima pravo na teritoriji svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima, ali cijenimo da pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine", kazali su u Ministarstvu pravde BiH.

Prema tvrdnjama stručnjaka, BiH bi mogla ostati bez više od stotinu objekata vrijednih milijarde eura, s obzirom na činjenicu da ukoliko Republika Hrvatska sklopi ugovor sa trećom stranom, a u međuvremenu se ne postigne dogovor Hrvatske i BiH, treća strana će nakon 20 godina steći pravo na tu nekretninu na osnovu dosjelosti, čime bi BiH ostala bez svoje imovine.