Tu odluku je na izjašnjavanje delegatima predložila zajednička komisija čiji su članovi iz oba parlamentarna doma, a resor su joj izbor i imenovanja.
Kandidati koje je ona predlagala za članstvo u Upravnom odboru RTV-a FBiH bili su: Kadrija Hodžić iz bošnjačkog naroda, Mehmed Suljić iz reda ostalih, Branka Turkić, kandidatkinja iz reda srpskog te Igor Soldo iz reda hrvatskog naroda.
Dom naroda danas nije riješio ni pitanje imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH, već je za 15 dana odgodio izjašnjavanje dok njegova tijela - Ustavna i Zakonodavnopravna komisija ne daju svoje mišljenje.
Naime, treće parlamentarno tijelo, Komisija za izbor i imenovanja zasjedala je jutros uoči sjednice Doma i utvrdila da joj dvije prethodne komisije trebaju za 15 dana dostaviti svoje mišljenje o tome da li je odluka predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto koju je ona donijela uz saglasnost dvoje potpredsjednika, u skladu s Ustavom FBiH i Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Mišljenje Ustavne i Zakonodavnopravne komisije je potrebno, s obzirom na to da su različita tumačenja u vezi s prijedlogom predsjednice Krišto za sudiju Ustavnog suda iz reda hrvatskog naroda, saopćila je nakon svoje jutrošnje sjednice Komisija za izbor i imenovanja koja djeluje u Domu naroda Federalnog parlamenta.
Za razliku od ovih dviju odluka, delegati federalnog Doma naroda su danas većinom glasova odobrili Federalnoj vladi njen predloženi Akcioni plan za prevenciju i suzbijanje maloljetničke delikvencije u Federaciji i zadužili Vladu da najkasnije za godinu dana profunkcioniše u Federaciji odgovarajuća ustanova za smještaj i prevaspitanje maloljetnih počinilaca krivičnih djela.
Akcioni plan je Vlada utvrdila još juna prošle godine pa su delegati Doma naroda negodovali što im je na dnevnom redu bio tek danas. Negodovali su i što Vlada u svom planu nije precizirala rokove niti finansijsko pokriće za predviđene aktivnosti u borbi protiv izražene pojave maloljetničkog prijestupništva.
Ova tačka dnevnog reda izazvla je najviše diskusija. Delegati su ukazali na značaj odgojnih mjera za mlade, počevši od odgoja u porodici, zatim u školama i na posebni značaj kulture i sporta u borbi protiv delikvencije. Pojedinci traže donošenje posebnog zakona o maloljetničkoj delikvenciji i smatraju da ni aktuelno pravosuđe nema efikasne mehanizme protiv kriminala maloljetnika.
Ipak, najveći problem u ovom trenutku je nepostojanje adekvatne odgojno-popravne ustanove u Federaciji za maloljetnike, složili su se delegati, a federalni premijer na to odgovorio da Vlada već duže nastoji riješiti ovaj problem, ali nailazi na negodovnje u lokalnim zajednicama jer one ne žele takvu ustanovu u svojoj sredini.
Tako se, prema premijerovom obrazloženju, dešava da mnogi prostori u kojima bi se ta ustanova mogla formirati zjape prazni zbog negodovanja lokalnih zajednica, a tamo gdje ima saglasnosti za njeno osnivanje, Vlada mora kupovati zemljište. Upravo zbog negodovnja lokalnih sredina, Vlada ne može davati nikakve garancije kada je riječ o preciznim rokovima za osnivanje takve ustanove, poruka je federalnog premijera.
Uprkos tim njegovim riječima, Dom naroda je naložio Vladi da najkasnije za godinu dana odgojno-popravna ustanova počne raditi.
Sjednica Doma naroda završena je u poslijepodnevnim satima.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
