{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno

S
2.6.2010. u 19:59
0
6
Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno
0
Nepovjerenje u državne institucije je duboko ukorijenjeno
Wolfgang Hopken (Foto: Deutsche Welle)
Balkan na zapadu važi kao sinonim za korupciju, zloupotrebu moći i populizam. Fenomen korupcije u zemljama Balkana je izraz skepse građana prema javnim institucijama, ukorijenjene u svijest još od osmanlijskog carstva.
"Skepsa i distanca ljudi prema državi, te nepovjerenje u državne institucije, u zemljama Balkana je prisutno u cijeloj novijoj istoriji. Ukorijenjeno je tokom osmanlijske vladavine, utemeljeno za vrijeme autoritativnih sistema u međuratnom periodu i komunizmu, a nije otklonjeno ni tokom tranzicije posljednjih godina", tvrdi balkanolog i profesor sa njemačkog univerziteta u Lajpcigu Wolfgang Hopken, objavio je Deutsche Welle.

Zemlje jugoistočne Evrope su nakon pada komunizma prihvatile zapadne norme i sprovele niz reformi, ali te reforme u praksi nisu dale očekivane rezultate. Brojne reforme su rezultirale slomom dosadašnjih nacionalnih običaja i tradicije, što je iznova poljuljalo povjerenje građana u državne institucije, objasnio je profesor Hopken.

”Najbanalniji primjer je Bugarska. Oduševljenje Bugara za prijem u članstvo Evropske unije je brzo splasnulo, čim su Bugari morali da uvedu porez na rakiju koju su sami pravili. Institucionalne promjene i mentalitet ljudi je u rasponu, ali ni to nije tipično balkanski. Istorija pokazuje da se mentaliteti svugdje u svijetu sporije mijenjaju od institucija”, kazao je Hopker.

Povezivanje elita

Ni brojne nevladine organizacije koje su u jugoistočnoj Evropi otvarane nakon pada komunističko-socijalističkog režima nisu ostvarile željeni efekat. Ovaj američki demokratski model koji je trebalo da izliječi dosadašnje rane, prilagodio se vladajućim prilikama u zemljama Balkana, pa ih građani danas posmatraju kao mjesta na kojima se povezuju određene elite, kao mašine za brzo bogaćenje, a često i mjesto za prodaju određenih usluga, ocjena je profesora Hopkena.

”Političke, institucionalne i socijalne promjene su dugoročan proces. Zapad treba imati strpljenja i ne bi trebao upućivati kritike da demokratije u zemljama Balkana izgledaju drugačije u odnosu na one koje kod njih vladaju. Država i njene institucije moraju vratiti povjerenje građana i to je proces koji se ne može ograničiti na 10 ili 15 godina”, naglasio je njemački profesor.

I Nijemci postaju sve manje zainteresovani za politiku

Politička apatija i bijeg iz organizovanih društvenih institucija, kao što su sindikati, nije samo tipičan za zemlje Balkana. Ovaj trend posljednjih godina sve je prisutniji i u srednjoevropskim zemljama, kao što je i sama Njemačka. Trend je generalno isti, ali se razlikuju uzroci za sve slabiji lični politički i društveni angažman ljudi, komentar je profesora Hopkena.

”Ljudi na Balkanu su mnogo više suočeni sa neposrednim, egzistencijalnim problemima u odnosu na stanovnike Zapadne Evrope. Borba za svakodnevno preživljavanje im ne ostavlja mnogo vremena i prostora za politički angažman. A kada pogledate procenat izlaska naših građana na izbore, mislim da Balkan i ne zaostaje mnogo za nama”, zaključio je Hopken, prenosi Deutsche Welle.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: