BiH
244

Nepostojeći "bošnjački jezik" je službeni jezik i u pojedinim kantonima u Federaciji BiH

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona
Nazivanje službenog jezika bošnjačkog naroda u BiH nepostojećim "bošnjačkim" umjesto bosanskim jezikom nije prisutno samo u entitetu Republika Srpska nego i u pojedinim kantonima u Federaciji BiH.

Iz Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) Valentina Inzka ranije je saopćeno da u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH u našoj državi priznata su tri službena jezika i to bosanski, hrvatski i srpski jezik.

"Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan u Parizu sadrži tekst na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan. U skladu s tim, Mirovni sporazum priznaje tri službena jezika u Bosni i Hercegovini", jasan je stav OHR-a.

Na drugu stranu već tri godine roditelji bošnjačke djece povratnika u entitetu Republika Srpska vode bitku za elementarno ljudsko pravo - pravo na obrazovanje vlastite djece i pravo na jezik.

Zbog nemogućnosti izučavanja nacionalne grupe predmeta i učenja bosanskog jezika, djeca iz Konjević Polja, Kotorskog, Zvornika, Vrbanjaca ni ovu školsku godinu nisu sjela u školske klupe.

Jasno je kako vlasti u entitetu RS kroz ukidanje nacionalne grupe predmeta i negiranjem bosanskog jezika i njegovim preimenovanjem u tzv. "bošnjački jezik" krše prava na jezik i prava na obrazovanje djece povratnika u manjem bh. entitetu.

Ipak, prihvatanje nepostojećeg "bošnjačkog jezika" kao službenog jezika bošnjačkog konstitutivnog naroda nije samo karakteristično za manji bh. entitet nego i za Federaciju BiH u kojoj većinski žive Bošnjaci.

Tako u Ustavu Posavskog kantona u Članku 10. stoji da su službeni jezici Kantona hrvatski i bošnjački jezik.

"Službeni jezici Kantona su hrvatski i bošnjački jezik. Službeno pismo je latinica. Ostali jezici se mogu upotrebljavati kao sredstva komunikacije i nastave, sukladno zakonu", piše u Ustavu Posavskog kantona.

Isto piše i u Ustavima Zapadnohercegovačkog kantona, Kantona 10 i Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojem su također službeni jezici hrvatski i bošnjački jezik.

Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković kazao je kako se negiranjem bosanskog jezika namjerno ide s negiranjem države BiH.

"Bosanski jezik nije samo jezik bošnjačkog naroda. Postoje i Srbi i Hrvati u ovoj zemlji koji pričaju bosanski jezik, odnosno jezik naroda u BiH bez obzira koje etničke pripadnosti oni bili. I predsjednik entiteta Republika Srpska govori ekavicu i ijekavicu što se čuje u njegovim izjavama. Očito je riječ o bosanskom dijalektu. Neka dobro preispitaju sebe jer je jasno kako i oni govore bosanskim jezikom", rekao je Duraković.

Dodao je da mu se čini kako je u BiH jedini autentičan jezik zapravo bosanski jezik.

"Ako je jezik srpskog naroda srpski jezik onda se to odnosi na Srbiju, ako je jezik hrvatskog naroda onda se odnosi na Hrvatsku, a za BiH to može samo biti bosanski jezik. Zna se od kada egzistira bosanski jezik. Nije ovo nimalo naivna represija nad Bošnjacima koji su konstitutivan narod, ali su očito u manjini", kazao je Duraković.

Duraković je istakao kako jezik nije pitanje entiteta nego države BiH.

"Ključna stvar je da međunarodna zajednica nadzire sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U tome vidim ulogu međunarodne zajednice koja nam je nametnula Ustav koji nismo mi izabrali, on je nametnut. To se ne može riješiti bez međunarodne zajednice", rekao je Duraković.