Nekadašnji komšija pape Franje za Klix.ba: Često je pričao o BiH, regiji treba lidera poput njega

Nakon službe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Branka Jurića je put odveo u Vatikan, a punih devet godina je radio kao prorektor i rektor Papinskog svećeničkog zavoda Campo Santo Teutonico. Živio je u zgradi do Doma svete Marte u kojem je bio smješten papa Franjo.

Ovaj dom je predstavljao zanimljivu lokaciju, s obzirom da papa nije živio u Apostolskoj palači, kao svi njegovi prethodnici. Njegov komšija koji se iz Vatikana doselio u Tuzlu Branko Jurić danas je sa podijeljenim osjećanjima radosti i tuge, zbog činjenice da pape Franje više nema među živima.

"Velike uspomene su ostale na tog dragog čovjeka, kao i prijateljske geste koje su se mogle viđati često s njegove strane, kada bi prolazio pored naše kuće. Dijelim mišljenje mnogih ljudi, koji kažu da je bio skroman, pristupačan i drag. Nije imao dvije slike, odnosno ona koja je bila za medije, a druga u privatnom segmentu života", kaže nam Jurić.

Sagovornika portala Klix.ba u Rim je primarno odveo doktorski studij, a i sam je bio iznenađen nakon što je saznao svoju adresu stanovanja. Tada, ali i danas tu lokaciju smatra velikom privilegijom.

"U početku, kada dođete Rim, odnosno Vatikan, kao svećenik primarno želite vidjeti papu, a ja sam imao priliku da u mojoj blizini bude veoma često i to kroz spontane susrete. Oni su bili jednostavni. Obično kada susrećete ljude poput pape, može se javiti određena trema ili nelagoda, ali s njime se razgovaralo kao sa župnikom, odnosno jednim običnim svećenikom koji je tu i to veoma raspoložen", ističe Jurić.

Prisjeća se da je papa veoma često u samom početku razgovora volio ubaciti određenu šalu ili uputiti određeni komentar, kako bi razbio eventualnu tremu koja postoji kod sagovornika. Nakon toga, razgovor bi tekao sasvim prirodno.

"Kada govorimo o njegovoj svakodnevnici, on je ustajao veoma rano oko pet sati ujutro. Zatim bi molio, čitao, išao na doručak, održao misu i odlazio na posao. Automobil bi dolazio po njega ispred kuće, vodio ga oko bazilike svetoga Petra i odvozio do Apostolske palače, gdje je obavljao poslove, kao i svi drugi. U svoj dom bi se vraćao za ručak, a onda opet na posao koji se sastojao od brojnih prijema, susreta s raznim državnicima i biskupima te drugim audijencijama koje je imao", navodi Jurić.

Prvi susret u Sarajevu

Naš sagovornik papu Franju je upoznao prije deset godina, tokom njegove prve posjete Bosni i Hercegovini. U to vrijeme Jurić je obnašao dužnost tajnika penzionisanog nadbiuskupa, kardinala Vinka Puljića, a u nastavku našeg razgovora se prisjetio prvog trenutka tokom susreta sa vjerskim poglavarom iz Vatikana.

"Taj dojam prilikom susreta na aerodromu je bio najsnažniji s obzirom da je prvi put. Taj dan će ostati u posebnom sjećanju meni, kao i brojnim građanima Bosne i Hercegovine. Njegova tadašnja posjeta je bila vrlo kvalitetna i korisna za sve nas u Bosni i Hercegovini", nastavlja Jurić, koji je rodom iz Rame.

Papa Franjo nerijetko je pokazivao to da je koristan član društvene zajednice, a posebno važnim je smatrao pomirenje među narodima, uz akcenat na društveno-politička dešavanja u BiH.

"O Bosni i Hercegovini tokom naših susreta nismo mnogo razgovarali, jer je to bilo u fokusu sastanaka sa službenim osobama koje su dolazile u posjetu. O našoj zemlji je znao mnogo toga i bio je informiran o dešavanjima. Sjećao se posjete BiH i često je komentirao vrijeme koje je proveo u našoj zemlji", kaže Jurić.

Dan prije smrti, papa Franjo je u uskršnjem govoru, između ostalog poželio da na Zapadnom Balkanu Uskrs donese mir, uz smirivanje tenzija.

"Pozvao je regionalne lidere i partnere da se uključe u taj proces smirivanja tenzija. To je činio često, kada god bi osjetio da je to potrebno. Nažalost, kod nas je svako malo potrebno pozivati na smirivanje tenzija, a ja se nadam da će lideri u BiH pa i šire naučiti od njega kako biti lider. Jer, ne treba samo govoriti već i činiti te ne biti populist, kojih je danas izuzetno mnogo", ističe Jurić.

Papa Franjo je bio čovjek mira i osoba koja vjeruje da su svi braća i sestre, što je zapravo suprotno onome što se danas prikazuje od svjetskih populista.

"Od pape Franje sam mogao naučiti to da treba biti milosrdan i čovjek blizak narodu, posebno onima koji trpe. Od njega sam spoznao i da čovjek uvijek treba biti otvoren za učenje. On je i u svojim poznim godinama bio otvoren za naučiti nešto više. Nije se pravio da zna sve, već je volio čuti druge i njihova iskustva. To je jedna od njegovih karakteristika koju ljudi prepoznaju", kaže Jurić.

Papa Franjo će najviše ostati upamćen po toplini i neposrednosti. Predstavljao je glas nade i pravde, a sagovornik portala Klix.ba smatra da bi bilo neobično ako njegov nasljednik ne nastavi barem slično djelovanje.

"Posebno kao svećenik, u papi sam vidio evanđelje. On je živio ono u što je vjerovao. Nadam se da će se i budući papa tako ponašati jer smatram da je to svijetu potrebno", nadovezuje se Jurić.

Nevezano za konfesiju kojoj pripadaju, vjernici, ali i ateisti su na velikom gubitku nakon smrti pape Franje.

"Ne samo od Katolika, već i od pripadnika drugih konfesija sam čuo da je čovječanstvo zaista na velikom gubitku. I sada se vidi koliko su ljudi širom svijeta osjećali njega bliskim. Mnogi su ga smatrali vrlo važnim čovjekom, što je jedno odlično svjedočanstvo. Nama treba takvih lidera u svijetu, crkvi i društvu, odnosno drugim vjerskim zajednicama i građanskim institucijama. On se borio za socijalnu pravdu, nije uživao u vlastitom komforu i statusu", ističe Jurić.

Borba za svakog čovjeka

Smatra da je danas najprisutnija grešna šutnja kod građanskih, ali i vjerskih lidera, što papa nije imao. Govorio je i borio se za svakog čovjeka.

"Zbog toga smo u gubitku, ali nadam se da će takvih ljudi biti još. On je bio vjerski i građanski lider i on može biti primjer i ljudima drugih vjeroispovijesti, kao što meni može biti primjer neki drugi vjerski lider po svom stilu ponašanja i bliskosti ljudima", dodaje Jurić.

Naš sagovornik bi volio da svima u naslijeđe ostane djelo pape Franje, uz shvatanje njegovih poruka kao izazov i poziv na akciju.

"On je pozivao mlade ljude da svijet ne promatraju iz kauča ili sa balkona, tako smatram da bismo i mi trebali biti ljudi koji će činiti stvari kojima se divimo", kazao je Jurić na kraju razgovora za Klix.ba.

Vatikan je ranije saopćio da će sahrana pape Franje biti održana u subotu, 26. aprila, s početkom u 10 sati u Bazilici svetog Petra. Ovo će biti prilika za vjernike iz cijeloga svijeta da se oproste od 266. poglavara Katoličke crkve, čiji je pontifikat obilježen dubokim reformama, empatijom prema marginaliziranima i ličnim primjerom skromnosti.

Iako će misa zadušnica biti služena u tradicionalnom srcu katoličke liturgije, Bazilici svetog Petra, papa Franjo neće biti sahranjen u vatikanskim grotama kao njegovi prethodnici.

Umjesto toga, njegovo posljednje počivalište bit će Bazilika Santa Maria Maggiore u Rimu, na drugoj obali Tibra. Ovu odluku je objavio još u decembru 2023. godine, ističući duboku duhovnu povezanost s ovom bazilikom i ikonom Djevice Marije koju je često pohodio.