Na otvaranju tribine govorio je historičar Admir Lisica koji je kazao da je potrebno vratiti se u osamdesete prošlog stoljeća kako bi se jasnije sagledalo nerazumijevanje između Srba i Albanaca jer je to period kada su Albanci zatražili svoju sedmu republiku unutar bivše Jugoslavije.
Potom od 1996. do 1998. godine traje rat između Albanaca i Srba na Kosovu, a od tada bilo je niz pokušaja međunarodnih faktora za uspostavljanje mira i rješavanje tog regionalnog pitanja. Onda 1999. godine predsjednik Srbije Slobodan Milošević nakon NATO intervencije potpisuje dokument kojim Kosovo pripada pod patronat Ujedinjenih nacija.
"Time Milošević počinje proces disolucije Kosova. Nakon toga potpisano je nekoliko sporazuma, a sada imamo francusko-njemački dogovor koji je jedan od posljednjih pokušaja normalizacije odnosa. Premijer Kosova Albin Kurti bi prihvatio tu inicijativu kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali mu desničarske snage to nedozvoljavanju", pojašnjava Lisica.
Stoga je na sceni pokušaj međunarodne zajednice da uspostavi mir, ali nije jasno kakav će to biti mir i šta će on donijeti u budućnosti i za Kosovo i regiju, kaže Lisica, koji navodi i da je problem Kosova zapravo problem cijelog zapadnog Balkana.
"Francusko-njemački plan ima deset tačaka u kojem se iz tački jedan i četiri jasno vidi da Srbija priznaje nezavisnost Kosova po svim postulatima. Točka 10 također navodi da se svi prethodni sporazumi moraju implementirati što znači da Zajednica općina sa srpskom većinom treba biti uspostavljena", kazao je Lisica.
Ipak, ističe da se postavlja pitanje šta bi sve to donijelo Bosni i Hercegovini jer sva dešavanja u regionu utiču na BiH posebno ako se uzme u obzir i ruski uticaj na ovaj region, predstoje i izbori u Crnoj Gori gdje Srbi imaju svog kandidata, a tu je i separatistička retorika iz bh. entiteta Republika Srpska.
"BiH i Kosovo nisu ni po čemu slični. Republika Srpska je entitet unutar BiH dok je na Kosovu sasvim druga situacija predajom Kosova pod patronat UN-a. Zbog toga to dvoje ne treba dovoditi u vezu, ali treba biti oprezan jer nas se tiču sve stvari koje se oko nas dešavaju", zaključuje Lisica.
Jedan od govornika na naučnoj tribini bio je i profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović koji je naveo da je odnos međunarodne zajednice o pitanju dijaloga između Beograda i Prištine prilično fluidan te da se njena pozicija mijenjala.
Naglašava da je prvobitno ta pozicija bila više prokosovski orijentirana jer je međunarodno zajednica mnogo uložila u Kosovo prvenstveno Sjedinjene Američke Države te su ga smatrale "svojim čedom".
"Međutim zbog pritiska iz Beograda ta pozicija se promijenila, u smislu davanja podrške i Srbiji i njenim maksimalističkim zahtjevima jer su shvatili da je Beograd mnogo važniji geopolitički akter na Balkanu i da može imati destabilizirajuću ulogu naročito u kontekstu rata u Ukrajini i ruskog uticaja koji je prisutan na Balkanu ", pojasnio je Muhasilović.
Što se tiče stavljanja entiteta RS u istu ravan s Kosovom, profesor kaže da je to vrlo opasno pitanje i vrlo često se potencira od zvanične Banje Luke i najviše od predsjednika RS-a Milorada Dodika jer je svjestan da će Srbija morati jednog dana priznati Kosovo kao nezavisnu državu te Dodik pokušava sebi stvoriti priliku kako bi osigurao nezavisnost entitetu RS.
O eventualnoj kompenzaciji teritorija BiH govorio je Alen Zečević, a i iz drugih sigurnosnih i demografskih aspekata u odnosima Srbije i Kosova u kontekstu regiona govorili su Ahmedin Škrijelj i Mustafa Krupalija.
Pornhub pokrenuo platformu za lezbijke i nebinarne osobe: Genijalan marketinški potez ili potpuni promašaj?
Adna Vatrić, vlasnica Studija Hills: "Žene danas kupuju osjećaj, a ne samo vjenčanicu"
Lidija Bačić u bikiniju "zapalila" mreže: Počastila pratitelje vatrenim izdanjem
