NATO je prije 25 godina donio odluku o napadu na položaje vojske RS-a u BiH
Ovi pojedinačni napadi bili su uvertira u veliku operaciju "Namjerna sila" što je, prema mišljenju mnogih, dovelo do okončanja rata u BiH.
Na današnji dan 1994. godine NATO je počeo odbrojavanje dana do početka prve misije. Zahtijevali su od bosanskih Srba da povuku artiljeriju oko Sarajeva koje su opkolili. Prema izjavama stručnjaka, NATO je upravo u ratu u BiH i Hrvatskoj pokazao svoju nadmoć.
Odluku za izvođenje napada donijeli su nakon masakra na Markalama kada je ubijeno 68 osoba, a 144 ranjene. Ujedinjene nacije i NATO odlučili su da će izvesti napad. Kako piše američki portal World Socialist Web Site koji se bavi analizama društvenih zbivanja, NATO ove napade nije izveo iz humanitarnih razloga, već zbog strateških interesa imperijalističkih moćnika i stvaranja kredibiliteta NATO-a.
Sedmicu prije napada u posjetu Sarajevu stigli su ministri Turske i Pakistana koji su potom apelovali na međunarodnu zajednicu da djeluje. Ruski zvaničnici, među kojima je bio i predsjednik Boris Jeljcin, protivili su se vojnoj intervenciji. Snage EU su dva dana prije napada također bile u nezavidnoj poziciji jer su Francuska, Njemačka i Belgija dale podršku, dok su Španija, Portugal, Grčka i Velika Britanija bili protiv. Kanada je donijela odluku tek na dan glasanja i dala podršku.
Velika Britanija promijenila je mišljenje kada je Washington zaprijetio da će se SAD povući iz NATO saveza.
"Amerika, Njemačka i evropske sile 'gurale' su etničku podjelu Jugoslavije od 1991. godine. Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev upozorio je na opasnost strane intervencije kazavši kako je 'provokacija koja je odigrana u Sarajevu 1914. godine postala globalna tragedija' misleći na ubistvo Franza Ferdinanda, što je dovelo do Prvog svjetskog rata", piše World Socialist Web Site.
U februaru 1994. godine su NATO snage prvi put srušile četiri srpska aviona pored Banje Luke. Potom su, nakon napada VRS na Goražde, izveli nekoliko napada na zahtjev UN-a. Naredne godine dogodio se još jedan masakr na Markalama nakon čega je donesena odluka o agresivnim zračnim napadima na srpske položaje. Napadi su počeli 30. augusta, a okončani 20. septembra. Imali su 338 pojedinačnih meta.
Tadašnji zvaničnici vjerovali su da je ovo dovelo do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995. godine. U BiH je poslano 60.000 NATO-ovih mirovnjaka u okviru misije IFOR, koji su ostali do 1996. godine kada je misija preimenovana u SFOR. Okončana je 2004. godine.
U ratu je stradalo i nestalo više od 100.000 građana BiH, a raseljeno više od dva miliona.
Slavna američka glumica ponosno pokazala trudnički stomak: Ovaj trend i dalje vlada širom svijeta
