Nataša Kandić: Uslov da mora priznati genocid u Srebrenici je veliko upozorenje Srbiji
Kandić smatra da je važno naglasiti da Evropska unija ne odustaje od insistiranja na poštivanju međunarodnih pravnih normi, a naročito kada je riječ o genocidu u Srebrenici koji srbijanski zvaničnici još uvijek negiraju.
"Ono što je bitno je da rezolucija jasno kaže da je uslov pridruživanja EU priznavanje genocida te je ponovljena obaveza Srbije da se povinuje međunarodnim normama u koje spada i priznavanje genocida u Srebrenici. To je jasno definisano i rečeno i izvještaj je vrlo ažuran jer se odnosi i na nedavnu izjavu premijerke Srbije Ane Brnabić koja je javno negirala genocid. Dakle, izvještajem je obuhvaćeno i posljednje negiranje genocida srbijanskih zvaničnika", kazala je Kandić u razgovoru za Klix.ba.
Amandman na rezoluciju je značajan i jer se nedvosmisleno kaže da negiranje genocida potječe od najviših predstavnika vlasti.
"To je veliko upozorenje i opomena i loš dio izvještaja o napretku Srbije ka EU", smatra Kandić.
Pridruživanje Evropskoj uniji zavisi prije svega od uspostavljanja vladavine prava za sve zemlje. Svaka zemlja kandidatkinja je obavezna da se povinuje međunarodnim normama i da konkretnim koracima u reformi pokaže kako uspostavlja narušenu vladavinu prava.
"S obzirom na ratove, ratne zločine, sudske procese i negiranje genocida, jedna od obaveza za Srbiju je da prizna sve presude suda u Hagu. Tu postoji jedna politička igra, jer je Srbija ispunila sve međunarodne obaveze Haškog tribunala koje su se odnosile na hapšenje i privođenje pravdi optuženih za ratne zločine i genocid. Godine su prolazile dok su uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ali su uhapšeni u Srbiji i Srbija je organizovala hapšenje. Srbija se tu povinovala zahtjevima Haškog tribunala i poštovala je međunarodne norme. Srbija je ispunjavala uslove", istakla je Kandić.
Politički istupi srbijanskih zvaničnika u vezi s genocidom u Srebrenici su druga strana priče.
"S jedne strane Srbija hapsi one koji su optuženi za genocid, ali onda u političkim izjavama lideri zemlje izbjegavaju koristiti termin genocid i još otvoreno negiraju genocid, kao što je to nedavno uradila Ana Brnabić. Te političke izjave su nešto što najviše šteti Srbiji. To je jedna unutrašnja igra s javnošću u Srbiji i dodvoravanje ekstremističkim grupama u zemlji. Ipak, važno je istaći da je Srbija kao država poštovala i s manje ili više vremenskog odgađanja ispunila obaveze Haškog tribunala, ali je problem političko istupanje pojedinaca", zaključila je Kandić.
Podsjetimo, zastupnici Evropskog parlamenta u okviru rasprave o Izveštaju o napretku Srbije usvojili su i amandman slovenskog zastupnika Igora Šoltesa o Srebrenici u kojem se navodi da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
