|

Nasilje u porodici često rezultira silovanjem u braku o čemu se rijetko govori

Nasilje u porodici često rezultira silovanjem u braku o čemu se rijetko govori
19
Piše: S.H.P.
31.5.2019. u 21:47
217
komentara
19

dijeljenja
Nasilje u porodici često rezultira silovanjem u braku o čemu se rijetko govori Ilustracija: Shutterstock
U posljednjih nekoliko godina sve je veći broj silovanih žena kako u našoj zemlji tako i u zemljama regiona. Slučajevi koji su nedavno zaprepastili javnost jesu silovanje maloljetnice iz Zenice i silovanje 71-godišnje žene iz Ključa.
Silovanje se uglavnom definira kao seksualni odnos ili druga vrsta seksualne penetracije bez njenog pristanka. Prema izvještaju Ujedninjenih nacija iz 2017. godine koji je obuhvatio statističke podatke iz ukupno 70 država pokazuju da se godišnje u svijetu prijavi više od 250.000 silovanja ili pokušaja silovanja.

Iz Fondacije lokalne demokratije i njihova dva servisa "Sigurne kuće" i "Centra za žene" kazali su da kod njih nema direktno prijavljenih žena koje su žrtve silovanja, ali da imaju prijavljene slučajeve za djevojčice od 13 do 18 godina koje su i bile korisnice Sigurne kuće, a žrtve su seksualnog nasilja. Od 2010. godine do danas je njih 26.

"Žene koje su prijavile neki oblik nasilja u porodici i zbog kojeg su smještene u 'Sigurnu kuću' ili su potražile podršku kroz 'Centar za žene', često su i žrtve silovanja u braku. Veliki broj žena koje su smještene zbog fizičkog i psihičkog nasilja počinjenog od strane partnera i kojima su izrečene zaštitne mjere, tokom psihosocijalnog tretmana, ponekad po prvi put posvjedoče da su bile i žrtve silovanja u braku ili drugog oblika seksualnog nasilja. Također ima i slučajeva u kojima su žene bile žrtve silovanja tokom djetinjstva i odrastanja, koje također po prvi put o tome govore kroz psihosocijalni tretman nakon mnogo godina od počinjenog silovanja", kazala nam je psihoterapeutkinja Fondacija lokalne demokratije Dželila Mulić-Čorbo.

Najveći broj silovanja počine žrtvi poznate osobe



Silovanje je oblik nasilja nad ženama, a nasilje je najjednostavnije rečeno iskorištavanje moći i kontrole nad drugom osobom, u ovom slučaju muškarca nad ženom, pa samim tim su i počinioci silovanja nasilnici sa svim karakteristikama, često uz prateće psihopatološke elemente ličnosti.

Prema podacima "Centra za seksualna prava", najveći broj silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja počine žrtvi poznate osobe. U više od 80 posto slučajeva žene siluju muškarci kojeg poznaju i kome vjeruju, od čega 45 posto čine njihovi trenutni partneri.

"Silovanje je jedan od najgorih počinjenih nasilja nad ženom, gdje je integritet dostojanstvo i sve u šta jedna žena vjeruje, poljuljano, s velikim osjećajem stida, stigma, posebno u zajednicama koje su tradicionalne i patrijarhalne kao što je naša. Samim tim, vjerujemo da ima mnogo više slučajeva nego što je prijavljeno", kazala je psihoterapeutkinja Mulić-Čorbo.

Psihoterapijska podrška je jako važna u cijelom procesu prijavljivanja, sudskog procesa i oporavka, kao i pravna podrška. Također je jako važna destigmatizacija žena žrtava nasilja, te podrška cijele zajednice. Iz Fondacije su kazali da žrtvama nedostaje povjerenje u sud i sudski postupak, pogotovo nakon tako ranjivog procesa kao što je davanje iskaza o počinjenom silovanju.

"Sigurna kuća ima svoje grupe podrške, također postoji plan da se kroz Centar za žene rade grupe podrške za žene koje su žrtve nasilja. Treba napomenuti i to da smo na osnovu rada sa ženama žrtvama nasilja u porodici zaključili da je mnogo češće prisutno silovanje u braku o kojem se jako malo govori", kazala je Mulić-Čorbo.

Neusaglašeni zakoni u bh. entitetima



U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine silovanje predstavlja krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od jedne do deset godina, odnosno tri do deset godina. Što znači da zakoni u entitetima u BiH nisu usklađeni.

"S jedne strane, propisane su kazne od jedne do 10 godina u FBIH i od tri do 10 god u RS-u, s tim što je u RS-u napravljena distinkcija između spolnog odnosa sa maloljetnikom do 15 godina i maloljetnikom od 15 do 18 godina. Također u zakonu su napravljene razlike prema težini seksualnog nasilja i postavljene su olakotne okolnosti za počinitelje, te samim tim nisu adekvatne,pravedne i pravične, a cijeli sudski postupak jako dugo traje, sa čestom retraumatizacijom žrtve, bez adekvatne psihološke podrške žrtvama kroz cijeli proces", objašnjava Mulić-Čorbo.

Kako ističe Mulić-Čorbo BiH je na dobrom putu sa usklađivanjem zakona sa Istanbulskom konvencijom, ali da je dosta daleko od njene implementacije, koja podrazumijeva vrlo jasan sistem podrške cijelog društva i svih nivoa vlasti.

Također, iz Fondacije smatraju da samo dosljednjim provođenjem kazni za počinitelje, podizanjem svijesti zajednice o oblicima nasilja, destigmatizaciji žrtava, adekvatnim informisanjem javnosti kroz medije koji ne štete žrtvama, podizanjem svijesti o rodnim ulogama i ravnopravnosti spolova, ali i radom sa počiniteljima nasilja može se smanjiti broj ovakvih slučajeva.
Prijavi grešku


Komentari (217)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...