Mioković, koji je sa svjedočenjem počeo 28. oktobra, na ovom ročištu je govorio o incidentu od 8. novembra 1994. godine, kada su na Livanjsku ulicu u Sarajevu pale tri granate i ubile nekoliko djece. Svjedok je kazao da je bez prisustva pripadnika UNPROFOR-a vršio uviđaj nakon pada prve granate, te je potvrdio da je odranije bio zauzet stav da UNPROFOR ne vrši uviđaje prije CSB-a.
“Bili smo dužni po zakonu da pribavimo sve dokaze vezane za neki događaj. U praksi je bilo slučajeva da UNPROFOR prije nas dođe na lice mjesta, pokupi te tragove, i kad dođemo, tih tragova nema. (...) Bilo je i slučajeva da se njihova saznanja ne podudaraju sa onim do čega smo mi došli”, pojasnio je Mioković.
Karadžić, pak, tvrdi da je na osnovu druge i treće granate – koje su pale nakon odlaska ekipe CSB-a s tog područja – UNPROFOR utvrdio da su ispaljene s teritorije pod kontrolom Armije BiH (ABiH), te je kazao da je to “eklatantan primjer svih namještaljki u Sarajevu”.
“Prvoj granati su oni pomjerili smjer i nisu dozvolili UNPROFOR-u da ispita. Drugu granatu nisu stigli da pomjere i UNPROFOR je zaključio da je došla s muslimanske strane. To se vidi na fotografijama sa uviđaja. Kakve su to režije kojima smo mi dovedeni na optuženičku klupu”, kazao je Karadžić, a Mioković je negirao ove tvrdnje.
“Svjestan sam da sam pod zakletvom i odgovorno izjavljujem da bilo kakva manipulacija s ciljem falsifikovanja dokaza ovdje nije rađena. Stojim iza toga”, kazao je svjedok.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo u Haagu mu na teret stavlja kreiranje i provođenje kampanje granatiranja i snajperisanja Sarajeva, tokom opsade ovog grada, koja je trajala 1.425 dana.
Svjedok je također govorio o snajperskim incidentima nakon kojih je vršio uviđaje, te je kazao da je bilo slučajeva kada se koristila takozvana rasprskavajuća municija, na šta je optuženi rekao da je ta municija “bila zabranjena”.
“Zabranjena je, gospodine Karadžiću, i opsada grada od 1.400 dana, pa je bila”, dodao je Mioković.
Na ovom ročištu počelo je saslušanje Per Antona Brennskaga, bivšeg vojnog posmatrača UN-a, koji je 1995. godine bio u Sarajevu. Svjedok je kazao da je tokom boravka u ovom gradu vidio nekoliko modifikovanih bombi koje su “većinom dolazile sa Ilidže, koja je bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS)”, te je bio očevidac ispaljivanja jedne ovakve bombe.
“Prvo nisam znao da je to modifikovana aviobomba, ali kada sam vodio istragu o udaru tih bombi, tada sam saznao. One su u toku leta ostavljale rep od dima za sobom, dimile su kao raketni motori”, pojasnio je Brennskag.
U optužnici protiv Karadžića navedeno je 15 incidenata granatiranja Sarajeva, od kojih je trećina, smatra Tužilaštvo, izvedena modifikovanim aviobombama s položaja VRS-a.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Brennskag je rekao da nije mogao izvještavati o svemu što se događalo u Sarajevu jer je “bilo jako mnogo događaja“, te zbog toga što je Armija BiH vojnim posmatračima “ograničavala gdje i kada mogu ići”.
Ispitivanje ovog svjedoka bit će nastavljeno u ponedjeljak, 1. novembra 2010.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
