{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine

F
12.1.2011. u 08:10
0
0
Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine
0
Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine
Sarajevo
Predstavnici nacionalnih društava BiH potpisat će danas u Sarajevu prvi zajednički dokument koji se odnosi na digitalizaciju kulturne baštine ovih društava.
Digitalizacija podrazumijeva elektronsko arhiviranje veoma vrijedne historijske i kulturne građe koja je objavljivana u informativnim i književnim časopisima, spomenicama, godišnjacima ili kalendarima, a predstavlja svojevrstan vrijedan izvor za izučavanje historije, kulture i tradicije naroda BiH, saopćeno je iz pres-službe ovog projekta.

Dokument će potpisati predstavnici četiri nacionalna društva - Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija", Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Srpskog prosvjetno-kulturnog društva "Prosvjeta" i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

Potpisivanje će biti održano u društvu "La Benevolencija" s početkom u 12.00 sati.

Pojava kulturnih i nacionalnih društava početak bilježi od 1892. godine kada je osnovana "La Benevolencija", pa do 1903. kada je osnovano Muslimansko kulturno-umjetničko društvo "Gajret", koje je kasnije preraslo u "Preporod". U međuvremenu su osnovani Spsko prosvjetno-kulturno društvo "Prosvjeta", a zatim i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Napredak".

Društva su funkcionirala u manjoj ili većoj mjeri sve do završetka Drugog svjetskog rata, a dolaskom na vlast Komunističke partije Jugoslavije 1949. godine nacionalna društva su ugašena. Ova su društva obnovila rad nakon pobjede nacionalnih partija na prvim višestranačkim izborima u BiH.

Osnivanje nacionalnih kulturnih društava imalo je za cilj prosvjetno uzdizanje, zaštitu kulturne tradicije naroda u BiH, kao i stipendiranje đaka i studenata.

Svako od društava imalo je i svoje glasilo, koja su uglavnom baštinila čuvanje tradicije i običaja naroda.

Glasila su u većini slučajeva bilježila historijske događaje, narodne običaje, tekstove koji promoviraju kulturu naroda, te narodne umotvorine kao dio narativnih predavanja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: