Tako Muzička akademija odnosno Institut za muzikologiju u Sarajevu posjeduje veliku kolekciju koja nosi ime akademika Cjetka Rihtmana, koji je prvi bh. entomuzikolog. Radi se o 444 magnetofonske trake koje su snimljene u periodu od 1952. do 1987. godine. Na njima je zapravo pohranjena muzička slika BiH koja se danas više ne može naći u praksi.
"Trenutno se radi na digitalizaciji te zbirke, a uporedu s tim tražimo imena kazivača, muzičke oblike i drugo, te organiziramo kolektivna terenska istraživanja da bismo došli do određenih tragova", kazala je Jasmina Talam, šefica Instituta za muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Odsjek za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije obavezan je nastavnim planom i programom da u jednom semestru organizira kolektivna etnomuzikološka istraživanja, te se u okviru toga trudi prikupiti što je moguće više građe. Svake godine, u skladu s finansijskim mogućnostima, mijenjaju lokalitete da bi obuhvatili što više područja.
U namjeri da ukažu na značaj zaštite nematerijalnih kulturnog naslijeđa bh. stručnjaci koji se bave istraživanjem i dokumentiranjem nematerijalne kulturne baštine okupili su se ranije ovog mjeseca u Sarajevu i nadležnim organima preporučili osnivanje radne gupe koja bi trebalo da izradi prijedlog plana o tome šta se to sve može naći na zaštićenoj listi.
Od njih su na tom skupu zatražili da budu osigurani finansijski i ljudski resursi i ponovo pokrenuta terenska istraživanja, ali ne da to samo radi Muzička akademija.
"Imamo i Zemaljski muzej kojem je zbog nedostatka novca teško organizirati sistematska istraživanja kakva su vršili 50-tih, 60-tih ili 70-tih godina. Vrlo dobro surađujemo i sa kolegama u RS-u i bilo bi nam važno da zajedno s njima radimo terenska istraživanja“, kazala je Talam.
Etnomuzikolozi smatraju da se dosta stvari u BiH (vokalnih, vokalnoinstrumentalnih oblika, pa i različitih oblika igara, kola bosanskih) može staviti na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa ali to iziskuje puno posla, određenu organizaciju i potporu države.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao nadležno državno tijelo formiralo je Komisiju za materijalno kulturno naslijeđe, a bh. stručnjaci se nadaju da će nešto slično uskoro biti urađeno i kad je u pitanju nematerijalno kulturno naslijeđe
Značaj zaštite nematerijalne kulturne baštine je globalno potvrđen u septembru 2003. godine na sjednici Generalne konferencije UNESCO-a u Parizu kad je usvojena Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Bosna i Hercegovina je ratificirala tu konvenciju 2008. godine, ali još ništa konkretno nije urađeno u toj oblasti.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
