39 sumnjivih osoba
18

Na krijumčarenju migranata u BiH organizatori zaradili između 7,5 i 10 miliona eura

M. N.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Organizovane kriminalne grupe koje su radile na krijumčarenju migranata na područje BiH iz zemalja regije zaradile su od 7,5 do 10 miliona eura. Prema riječima direktora DCAF programa za sigurnost granica Antona Travnera, ove grupe su veći problem od migranata.

Zemlje regije su uz pomoć Europola i Frontexa posljednje dvije godine radile na detektovanju ilegalnih prelazaka državnih granica.

"Obavljali smo intervjue s migrantima i trudili se izvuči što više operativnih informacija o osobama koje ih prevoze. Obavljeno je 88 intervjua i možemo tvrditi da su organizovane kriminalne grupe koje su krijumčarile migrante u BiH zaradile taj iznos. Detektovali smo određeni broj imena i vozila i oni se već obrađuju negdje. BiH nije sama u ovome, cijeli region se bavi ovim problemom", rekao je Travner.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Istakao je kako je bavljenje krijumčarenjem ljudi, prema urađenim studijama, najisplativiji i najmanje rizičan posao, jer npr. ako bi grupa koja se bavi krijumčarenjem droge izgubila drogu koju je već neko platio, morala bi nadomjestiti novac. Ukoliko izgube čovjeka kojeg krijumčare, on je već platio i oni nemaju problema s tim, to je, kaže Travner, za njih plus.

"Šverc je najgori, najbrutalniji oblik kriminala jer se s ljudskim bićima postupa gore nego s materijalnim stvarima. Fokus naših operacija je prikupljanje informacija i razmjena istih i do sada smo detektovali 39 osoba koje se bave ovim krivičnim djelom", kazao je i izrazio uvjerenje kako će one biti uhapšene i osuđene.

Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je bila koordinator Operacije "BiH 2019" rekli su da je cilj bio prikupljanje što većeg broj operativnih informacija koje bi u narednom periodu mogle dovest do pokretanja krivičnih istraga.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Što se tiče razmjene informacija s EUROPOL-om, komunikacija je vršena preko zaštićenog kanala koji se nalazi u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Zahtjeva za provjeru s bh. strane bilo je 24, a tražene su provjere za 85 osoba, 68 telefonskih brojeva te veći broj dokumenata i profila na mrežama Facebook i Instagram.

Do sada su ove provjere rezultirale sa 39 poklapanja, što znači da se neke od tih informacija već nalaze u bazama EUROPOL-a. Naravno, ovo nije konačan rezultat jer su neke provjere još uvijek u toku.

"Za vrijeme ove operacije zabilježeni su značajni rezultati i prikupljen veći broj informacija u vezi s ilegalnim migracijama i osobama koje se bave ovom vrstom kriminaliteta. Pored toga, veoma bitan element je i obuka policijskih službenika, drugih službenika i prevodilaca", kazali su iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Rade Kovač iz Službe za poslove sa strancima kazao je kako su zahvaljujući ovoj saradnji u okviru Operativne akcije "BiH 2019" detektovali pet osoba koje su okarakterisane kao moguća prijetnja po sigurnost.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

"Samo zajedničkim aktivnostima i pravovremenom razmjenom informacija možemo imati velike efekte. Kroz procese migracija pokušavaju se provući i migranti koji se terete za terorizam i najteža krivična djela u svojim zemljama. Mnoge zemlje u EU su na osnovu naših informacija pokrenule istražne aktivnosti", rekao je Kovač.

Istakao je kako nemamo adekvatno riješenu situaciju kada je riječ o sprečavanju ulaska migranta u BiH, ali da su druge države efikasnije u zatvaranju granice. Problem postoji i s readmisijom, jer većina migranata nema dokumente, a zemlje iz kojih dolaze ne žele sarađivati. Također, ne mogu ih vratiti ni u susjedne zemlje iz kojih su prešli u BiH.

"Potrebno je da se svi više posvete ovoj problematici jer je ne možemo posmatrati parcijalno u jednoj zemlji, već regionalno i šire", naglasio je.