Upitna efikasnost
81

Na hapšenja zbog zločina počinjenih u selu Čemerno kod Ilijaša čekalo se 25 godina

Piše: I. Č.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su po nalogu Tužilaštva BiH na području Ilijaša i Kaknja jučer uhapsili šest osoba osumnjičenih za ratni zločin nad srpskim stanovništvom u selu Čemerno. U napadu je ubijeno blizu 30 osoba, među kojima je bilo desetak žena. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija više od 80 godina.

U selu Čemerno, nadomak Ilijaša, pripadnici struktura Teritorijalne odbrane i Armije RBiH iz Kaknja, Ilijaša i Breze počinili su jedan od najvećih zločina nad žrtvama srpske nacionalnosti u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Juna 1992. godine u organiziranoj akciji ubijen je i maloljetni Rajko Trifković.

Zakašnjela akcija

Prošlo je 25 godina otkako su zločini u Čemernom počinjeni, da bi Teufik Turudić (rođen 1960. godine u Kaknju), Mirsad Bešlija (rođen 1964. godine u Ilijašu), Nusret Bešlija (rođen 1962. godine u Ilijašu), Mirzet Bešlija (rođen 1968. godine u Sarajevu), Hamdija Spahić (rođen 1960. godine u Ilijašu) i Senad Sikira (rođen 1959. godine u Kaknju) bili uhapšeni.

Glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić kazao je za Klix.ba da im je prije određivanja mjera pritvora određena zabrana napuštanja Bosne i Hercegovine i zabrana sastajanja sa svjedocima.

"Istraga se intenzivno nastavlja. Uskoro se očekuje podizanje optužnice", najavio je Grubešić.

Pitanje je, međutim, koliku satisfakciju to predstavlja za žrtve koje su 25 godina čekale na pravdu, dočekavši vrijeme kada su počinitelji zločina i svjedoci manje dostupni za pravosudne institucije. Pritom je istraga Tužilaštva BiH uslijedila tek nakon što su porodice žrtava podnijele krivičnu prijavu.

Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača objasnio je za Klix.ba da desetine hiljada žrtava na svim stranama čeka pravdu, od kojih mnogi nikad neće dočekati da zločinci budu uhapšeni.

"Rezultat je to nespremnosti da se tom problemu pristupi krajnje ozbiljno i da se tužilaštva i sudovi osposobe da urade svoj dio posla. Prema nekim procjenama, blizu 5.000 hiljada ljudi moglo bi po raznim osnovama odgovarati za počinjene najteže ratne zločine, od genocida do zločina protiv čovječnosti, ili za neki oblik kršenja ljudskih prava. Do sada je procesuirano i osuđeno nekoliko stotina ljudi, tako da ogroman posao stoji pred tužilaštvima. Stvari se odvijaju jezivo sporo", kazao je Tokača za Klix.ba.

Namjerno se čeka "zastara"

Mirsad Tokača objašnjava da žrtve sasvim opravdano stiču dojam da se namjerno čeka da dođe do zastare slučajeva, budući da počinitelji i svjedoci umiru.

"Hapšenja treba nastaviti, jer je mnogo onih koji hodaju slobodno, a počinili su teške zločine. To je strašan teret za generacije koje dolaze. Umiru svjedoci, umiru počinitelji, tako da generacijama koje dolaze ostaje neraščišćen teren", upozorio je Tokača.

Napominje da su za to odgovorni oni koji su legitimirani da rješavaju te probleme.

"Važne institucije, od državnog do entitetskih parlamenata, nisu problem rata, ratnih zločina i pokušaja da se raščisti taj teren nikad stavili na dnevni red. Njima žrtve trebaju s vremena na vrijeme, kad se organizuje neka komemoracija, kad se obilježavaju godišnjice i kad se manipulira činjenicama", zaključio je Mirsad Tokača.