{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Multietičnost na tankom ledu: Ljevica u borbi protiv sistema, sujeta, partijskih i ličnih interesa

19.10.2017. u 20:42
63
404
Multietičnost na tankom ledu: Ljevica u borbi protiv sistema, sujeta, partijskih i ličnih interesa
63
Multietičnost na tankom ledu: Ljevica u borbi protiv sistema, sujeta, partijskih i ličnih interesa
Miro Lazović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Građanske stranke, kao jedina protuteža narodnjačkih stranaka, registrovane su uglavnom u Sarajevu, što im predstavlja poseban izazov da uozbilje svoje djelovanje na području Republike Srpske. Dovoljno je reći da nijedna građanska stranka nema svog poslanika u trenutnom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske!
Vrijeme od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, više od dvadeset godina, bilo je isuviše dovoljno građanskim strankama da uozbilje svoje djelovanje na području Republike Srpske. Naprotiv, za to vrijeme su se zbog svojevolje pojedinaca rasparčale i dovele u pitanje svoje djelovanje čak i na području Federacije BiH.

Čak iako se zanemare aranžmani i kompromisi tzv. ljevice u proteklom periodu sa narodnjačkim strankama, ne može se zanemariti da manje od godine do općih izbora 2018. nisu uspjeli da dogovore zajednički nastup. A tek je dokazivanje multietničnosti na području RS-a prepušteno slučaju, ukoliko nekolicinu svojih predstavnika u tom entitetu i imaju.

Potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović objašnjava za Klix.ba da su građanske stranke u većini dezorijentirane u kontekstu razumijevanja procesa kroz koje prolazi bosanskohercegovačko društvo i država.

"Sadašnje ustavno i teritorijalno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, na principu dva entiteta i tri naroda, učvršćuju i etničke, i teritorijalne podjele koje ne idu u prilog građanskim partijama. Na toj formuli nacionalne partije crpe i učvršćuju svoju političku moć", kategoričan je Lazović.

Napominje da bi građanske partije morale prije svega voditi politiku koja će između građanskog i nacionalnog pitanja s jedne strane, i sekularnog i vjerskog pitanja s druge strane, naći potrebnu ravnotežu, u funkciji prevazilaženja postojećih podjela na evolutivan način.

"Građanske stranke, čini mi se, ne shvataju te procese, već bi željele preko noći dobiti građanski princip, što je nemoguće. U ovakvoj Bosni i Hercegovini, opterećenoj podjelama, potreban je evolutivan pristup izgradnje građanske države, u kojoj će građanin kao mjera svega biti u fokusu ustavnog uređenja, a ne kolektiviteti kao sada", rekao je Lazović.

Dodao je da bi građanske patije napravile rezultat trebaju pokazati spremnost na međusobnu saradnju, koje trenutno nema u dovoljnoj mjeri, da bi se bar u jednom dijelu napravio iskorak ka građanskoj ideologiji.

"Građanske stranke moraju pokazati spremnost i sposobnost okupljanja na jednom mjestu, da odagnaju od sebe sujete, lične i partijske ambicije, i da se politika stavi u funkciju zajednice, odnosno u funkciju države. Toga sada nema", potcrtao je Lazović.

Istakao je da građanske stranke djeluju uglavnom u Sarajevu, koje je kodirano na jednu širinu multietničnosti, internacionalizma, i da na tom protoru imaju solidan utjecaj.

"Zbog ustavnog uređenja i podjele Bosne i Hercegovine na dva entiteta, građanske stranke gube svoju moć na prostoru Republike Srpske i na prostoru zapadne Hercegovine. Građanske stranke bi morale shvatiti da trebaju prilagoditi svoju politiku na način da se građansko prepozna kao puno vrijednije od samog nacionalnog kolektiviteta ugrađenog u sistem", kazao je Lazović.

Prema njegovim riječima, građanske stranke bi u ovom trenutku morale pokazati i svojim sastavom, i svojom politikom, ono što je suštinski za Bosnu i Hercegovinu, a to je multietničnost bez obzira na rezultate popisa stanovništva 2013. godine.

"Mislim da su građanske stranke žrtve postojećih podjela i nije bitan sam sastav građanskih stranaka, već je bitno da svojim kadrovskim rješenjima i svojom politikom eksponira građansku opciju. Nije toliko bitan broj članova u etničkom smislu", zaključio je Miro Lazović za Klix.ba.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da imate šansu biste li se iselili iz BiH?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: