On insistira da se na posljednji problem u vezi sa Srebrenicom ne gleda kao na običnu nepravdu prema Bošnjacima.
"Na to treba gledati kao proces dovršetka genocida. Oni koji to omogućavaju su, također, odgovorni. Prelako je govoriti samo o onima koji su napravili zločine 1995. godine. Trebamo govoriti i o onima koji nastavljaju taj posao. Oni koji stoje iza Dejtona pokazuju najveću nepravdu prema Srebreničanima", izjavio je Muhamed Šaćirbegović u razgovoru za Agenciju Anadolija.
Smatra da nije dobro da Srbin postane načelnik Srebrenice. To, veli, nije dobro ni za same Srbe.
"Jedna je stvar ako Srebrenica ima srpskog gradonačelnika u cjelovitoj BiH, a posve druga ako je Srbin na čelu Srebrenice u kontekstu jedne Republike Srpske. To pokazuje da je koncept etnički čiste Republike Srpske postao realnost. A sve je to bio cilj genocida! Ako neko izbjegava to da prizna, treba znati da je to bio cilj. Ako se to omogući, oni su omogućili cilj genocida", odlučan je Šaćirbegović.
Umjesto reintegracije BiH, kaže Šaćirbegović, danas se odvija suprotan proces.
U teškim ekonomskim prilikama i kad su manjina, teško je očekivati da Bošnjaci i Hrvati ostanu sami u mjestima iz kojih su protjerivani. Ali, to ne znači da genocid treba biti nagrađen.
"Oni od koji smo očekivali da mijenjaju konzekvence genocida, rade upravo suprotno! Neki ljudi koji su trebali biti iza nas, a nisu. U tom smislu mislim da je uloga Republike Turske važna. Oni su spremni da kažu gdje je ta nepravda, ali i to što je loše za cijelu Bosnu", kazao je Šaćirbegović.
Nadalje, gledajući na BiH iz američke perspektive, Šaćribegović napominje da se u toj zemlji Bosna ne spominje toliko često.
"Na kraju krajeva, ljudi koji vode politiku prema Bosni u Americi, nisu ljudi koji imaju viziju. Oni su tu kao stražari", tvrdi on.
No, odgovornost vidi i u samim Bošnjacima. Kad su imali mogućnost da nešto promijene, nisu to iskoristili.
"Dobro se sjećam kad je postojao zahtjev da se napravi specijalni status za Srebrenicu. Znamo kako je to završilo. Kad smo imali mogućnost da nešto promijenimo, da ostvarimo neku vrstu utjecaja, mi smo to, na kraju, jako jeftino prodali", kritičan je Šaćirbegović.
Po njegovom mišljenju, pitanja Srebrenice ili Brčkog su važni indikatori za cijelu BiH.
"Ako sad pogledamo 15 godina unatrag, možemo se složiti da je Dejton bio koristan jer je njime završio rat. Ali, vrijeme je za promjene. Ako pak pogledamo promjene koje se dešavaju na terenu, izgleda da neko gura svoju agendu. Pogledajte šta se, osim Srebrenice, dešava sa Distriktom Brčko. A Brčko je bio naš uspjeh. Ne znam kako da dobijemo utakmicu. Ali, kako ja to vidim, neke naše ključne mogućnosti se samo gube", rekao je Šarićrbegović.
Vjeruje da razgovori poput onog oko Srebrenice ovih dana šire osjećaj da se u Bosni ništa ne može pozitivno učiniti. Ni u smislu promjena etno-teritorijalno koncepta Dejtona, već i u kontekstu ukupne ekonomsko-političke situacije.
"U tom smislu nešto je potrebno napraviti. Mislim da su građani i političari prihvatili situaciju koja je ne samo statična, već ako se gleda Evropa i svijet, Bosna zaostaje i to je jako loše", zaključio je Šaćirbegović.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
